Cijene nafte na najvišim razinama još od kolovoza 2008. godine

Od jeseni svjetska tržišta bilježe rast cijena sirove nafte. Rast je najprije bio potaknut vrlo dobrim makroekonomskim pokazateljima najjačih svjetskih gospodarstava (SAD, Njemačka, Kina)...

S obzirom da se za 2011. očekivalo usporavanje gospodarskog rasta, predviđalo se i usporavanje rasta potražnje i cijene sirove nafte. Međutim, početkom godine politička previranja u Egiptu, a zatim još i više u naftom bogatoj Libiji, utjecala su na rast cijena na znatno više razine nego što se očekivalo.

U skladu s tim, Međunarodna agencija za energiju (IEA) povećala je prosječnu očekivanu cijenu nafte u 2011. na 90 dolara po barelu (WTI tip), što je za 9 dolara po barelu više od prethodne procjene. Početkom ožujka cijena nafte tipa Brent dosegnula je 116 dolara po barelu te 105 dolara po barelu za naftu tipa WTI. Potres u Japanu i nuklearna kriza nakratko su blago spustili cijene nafte budući da je Japan treći po redu potrošač nafte u svijetu, ali su cijene krajem prošlog tjedna ponovno porasle.

Međunarodna organizacija za energiju revidirala je očekivanu potražnju za naftom u 2011. godini za 100 kb/d te ona sada iznosi 89,4 mb/d, što je 1,7% više nego u 2010. Optimističnije prognoze temelje se prije svega na rasta potražnje u zemljama izvan OECD skupine te na Bliskom istoku. U veljači je ukupna svjetska proizvodnja nafte porasla za 200 kb/d u odnosu na siječanj te je dosegnula 89 mb/d, što je povijesno najviša razina. Takva kretanja posljedica su rasta proizvodnje izvan zemalja članica OPEC-a nakon što su rafinerije na Aljaski ponovno počele proizvoditi punim kapacitetom. Proizvodnja sirove nafte članica OPEC-a smanjila se za 95 kb/d na 30,1 mb/d uglavnom zbog smanjene proizvodnje u Libiji, iako je pad ublažen rastom proizvodnje bliskoistočnih zemalja.

Cijene nafte i dalje će ovisiti uglavnom o političkim kretanjima u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku te duljini trajanja političkih nestabilnosti. U ovoj godini rast cijena sirovina vjerojatno će biti glavni generator inflatornih pritisaka. Slično će biti i u Hrvatskoj, gdje će zbog još uvijek relativno slabe domaće potražnje najveći pritisak na rast cijena dolaziti od skupljih sirovina, prenose RBA analitičari.