Zatvori
Foto: Više od više od 67 posto zaposlenih prima plaće ispod prosječne...
Poslovni Puls
21/03/2011

Dragutin Lesar upozorava - gdje Vam je nestalo 244.085 nezaposlenih!?

Dragutin Lesar u posljednjem komentaru na web stranici Hrvatskih laburista piše o velikoj razlici između evidencije broja nezaposlenih s HZZ-a i REGOS-a...

Njegov komentar prenosimo u cijelosti:

Koliko je u Hrvatskoj nezaposlenih?

Tu brojku možete pročitati svaki dan. U novinama i na broševima. Ta je brojka već i opjevana u pjesmama.

A koliko je ljudi u Hravstkoj zaposlenih? Koliko osiguranika i mirovinskom osiguranju imamo? Na koje se osnovice plaća doprinos? Koliko zaposlenih prima ili ne prima plaću?

Da je prosječna plaća oko 5.400 kuna to znamo. Ali, koliko zaposlenih prima plaću manju od prosječne?

Do ovih podataka možete doći samo ako svaki dan pomno pratite podatke koje obajvljuju Hrvatski zavod za mirovisnko osiguranje, pa onda Državni zavod za statistiku i još REGOS iliti Središnji registar osiguranika. Ali u medijima se ti podaci rijetko spominju.

Povod za ovaj tekst su podaci objavljeni na web stranicama REGOS-a.

Da izbjegnem optužbe za krivo prezentiranje podataka objavljujem ga u cjelosti:

„Distribucija osiguranika prema visini obračunate osnovice/plaće

Distribucija osiguranika prema visini obračunate osnovice/plaće izrađuje se na temelju podataka sa ispravnih Obrazaca R-S/R-Sm koji su zaprimljeni u REGOS-u do 5-tog u mjesecu za prethodni mjesec – 1 (npr. do 5. ožujka za siječanj tekuće godine).
Obrađuju se podaci o bruto plaći za one osiguranike kojima je na Obrascima R-S/R-Sm razdoblje rada iskazano od prvog do posljednjeg dana u promatranom mjesecu.
Osiguranici se prema visini obračunate osnovice/plaće uvrštavaju u sljedeće razrede:

Iznos obračunate osnovice/plaće
< najniža osnovica
= najniža osnovica
> najniža osnovica, < minimalna plaća
= minimalna plaća
> minimalna plaća, < prosječna plaća
= prosječna plaća
>prosječna plaća, <najviša osnovica
= najviša osnovica
> najviša osnovica
Godina: 2011, mjesec 01
Iznos obračunate osnovice/plaće Broj osiguranika Broj osiguranika II. stupa iz kolone 2
1 2 3
0,01 - 2679,94 20.592 16.468
2679,95 - 2679,95 1.582 1.455
2679,96 - 2808,99 9.127 7.429
2809,00 - 2819,00 44.499 36.482
2819,01 - 7651,99 684.311 543.207
7652,00 - 7662,00 1.055 821
7662,01 - 45941,99 361.749 276.048
45942,00 - 45942,00 19 10
45942,01 i više 2.293 1.820

Što iz ovih podataka možemo saznati?

Prvo, u siječnju 2011. doprinos za mirovinsko osiguranje obračunati (ali to ne znači i plaćeni) je za 1.125.227 zaposlenih.

A prema podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju je bilo 1.369.316 zaposlenih (a to je za 12.369 manje nego u prosincu).

Što je s obračunom doprinosa za preostalih 244.085?

Ako oduzmemo 31.521 zaposlenih u poljoprivredi (OPG?) još nam „bježi“ 212.564 zaposlenih za koje nisu obračunati mirovinski doprinosi.

Ako sada spomenem i podatak iz prosinca da u Hrvatskoj ima 1.475.363 mirovinskih osiguranika a što je 106.047 više nego zaposlenih, postavlja se pitanje koliko mirovinskih osiguranika imamo za koje se plaćaju doprinosi temeljem obračunatih i isplaćenih plaća.

Ili još jasnije: tko plaća doprinose za 315.136 osiguranika kolika je razlika osiguranika po HZMO-u i obračunatih doprinosa po REGOS-u?

Drugo, prema gornjim podacima REGOS-a u siječnju ove godine 75.800 zaposlenih primilo je bruto plaću od nule do 2.819 kuna! S obzirom da REGOS napominje da su objavljeni podaci za one koji su radili cijeli mjesec, isključeno je da se radi o isplati samo djela plaće i nepuni rad.

Treće, prema istim podacima REGOS-a, u siječnju je bruto plaću od nule do 7.651,99 kuna (to je iznos prosječne bruto plaće) primilo 760.111 zaposlnih a što je čak 67,55%.

Zagovornici neoliberalnog kapitalizma tvrde da su plaće u Hravstkoj previsoke.

Taje pri tome da više od 67% zaposlenih prima plaće ispod prosječne.

Taje i podatak da je prosječna mjesečna kupovna moć po glavi stanovnika 2.965 kuna po čemu smo na 24. mjestu u Europi.

I naravno, nema podataka o kupovnoj moći prosječne plaće u usporedbi s drugim dražavama.

A to bi bila usporedba koliko kvadrata stana se može kupti za prosječnu plaću u Hrvatskoj i u, recimo Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, Sloveniji... Srbiji...

A možda bi bilo dobro usporediti i koliko se mlijeka, kruha, mesa, toalet-papira... prostornih metara plina, kilovata struje... litara benzina... za prosječnu neto-satnicu od 31,36 kuna može kupiti kod nas i usporediti s Austrijom, Njemačkom, Litvom, Finskom, Poljskom...

Možda bi tada shvatili da su kod nas troškovi života, zbog monopoliziranog gospodarstva i tržišta neopravadano veliki. A to pak za sobom povlači i pritisak na povečanje plaća. I krug se zatvara.

TEME:  
PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
POVEZANE OBJAVE:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram