U srpnju nastavljeno usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini

Posljednji podaci o kretanju potrošačkih cijena pokazali su usporavanje rasta na godišnjoj razini te pad na mjesečnoj razini. Prema podacima DZS-a godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u srpnju je iznosila 1,9 posto...

Zbog baznog učinka, na godišnji rast inflacije i dalje najviše utječe rast cijena energije i prehrambenih proizvoda, iako nešto sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, dok pritisak domaće potražnje na rast cijena i dalje izostaje. Naime, isključimo li cijene energije iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena rast je iznosio 1,2%, a isključimo li energiju i prehranu rast je iznosio tek 0,3% godišnje. Cijene prehrambenih proizvoda (koji čine 28,4% potrošačke košarice) porasle su u srpnju 2,9% u odnosu na srpanj 2010. godine, pri čemu treba izdvojiti rast cijena ulja i masti od 19,3% godišnje te cijena kruha i žitarica od 6,7% godišnje.

Uz cijene prehrambenih proizvoda veliki utjecaj imao je i rast cijena stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (koji čine gotovo 16% potrošačke košarice) gdje se ističe rast cijena tekućih goriva od 18,8% godišnje. Rast cijena goriva odrazio se i na cijene u kategoriji prometa koje su porasle 6,0% godišnje. U suprotnom smjeru djelovale su cijene obuće i odjeće koje su zabilježile godišnji pad od 5,7 posto.

S druge strane, u odnosu na lipanj potrošačke su cijene zabilježile pad od 0,5% (kao i u svibnju), pri čemu je najveći doprinos padu cijena došao od manjih cijena odjeće i obuće (-9,2% mjesečno), što je posljedica sezonskih sniženja, te prehrane i bezalkoholnih pića (-0,6% mjesečno). Nadalje, u suprotnom smjeru, dakle na rast cijena na mjesečnoj razini utjecao je rast cijena ugostiteljskih usluga što je uobičajeno zbog početka najintenzivnijeg dijela turističke sezone (+2,9% mjesečno) te rast cijena stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (+0,8% mjesečno).

RBA analitičari:

U mjesecima pred nama i dalje očekujemo utjecaj rasta cijena nafte na godišnjoj razini na ukupni rast potrošačkih cijena zbog baznog učinka, no taj će se bazni učinak približavanjem kraju godine topiti. Osim cijena energije, razmjerno snažan utjecaj na rast potrošačkih cijena dolazit će i od cijena prehrambenih proizvoda. S druge strane, domaća potražnja je i dalje slaba pa veći pritiska s te strane do kraja godine ne očekujemo. U srednjoročnom razdoblju, zbog potrebe usklađivanja administrativno utvrđenih cijena s onima u Europskoj uniji očekujemo nešto intenzivnije inflatorne pritiske, no rast cijena će i dalje biti blag i stabilan.