Vlada je nedavno donijela zakon o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj…

Vlada je na lokalne samouprave prenijela većinu posla i obveza, a vlasnici bespravno sagrađenih objekata prepušteni su sami sebi i beskonačnom šetanju od šaltera do šaltera.

U namjeri da pomognemo svima koji se namjeravaju upustiti u kompleksan postupak legalizacije  – u nastavku donosimo detaljan vodič kroz legalizaciju bespravno sagrađenih nekretnina u Hrvatskoj:

Što se neće moći legalizirati?

  • nelegalno izgrađeno u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 metara, osim nezakonitih zgrada u kojima se živi te zgrada poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga, ako su se iste koristile prije 21. lipnja 2011. godine,
  • građevine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku osim tradicijskih naseobina te proglašeno ili privremeno zaštićeno područje u kategoriji strogi rezervat, posebni rezervat i park-šuma
  • građevine izgrađene na planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih i vodnih građevina
  • građevine na izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za druge namjene od javnog i općeg interesa, te turističko-ugostiteljske i proizvodne namjene
  • izgrađeno na poljoprivrednom zemljištu kategorije osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) zemljište, osim za zgrade poljoprivrednog i obiteljskog gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga
  • izgrađeno u gospodarskoj i zaštitnoj šumi te šuma s posebnom namjenom
  • građevine na prostoru istraženog arheološkog nalazišta ili zone, povijesna graditeljska cjelina upisana u Listu svjetske baštine i registrirano ili evidentirano pojedinačno kulturno dobro
  • područje posebne zaštite voda, unutar zone sanitarne zaštite vode za piće
  • eksploatacijsko polje mineralne sirovine
  • zgrade izgrađene na površini javne namjene, na pomorskom dobru ili vodnom dobru
  • zgrade od materijala koji ne osigurava trajnost i sigurnost korištenja (npr. baraka)
  • sklopovi koji nisu nastali građenjem (kamp-kućica, kontejner… trajno povezani s tlom)

Što se može legalizirati?

  • zgrada izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, te dograđeni ili nadograđeni dio postojeće zgrade izveden bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, a koja je evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja RH završenog dana 21. lipnja 2011. godine
  • nezakonita zgrada koja je u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađena u skladu s važećim prostornim planom
  • nezakonita zgrada koja u pogledu namjene, veličine ili smještaja na čestici nije izgrađena u skladu s važećim prostornim planom

Što treba priložiti zahtjevu za legalizaciju?

  • geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda,
  • tri primjerka arhitektonskog snimka – tlocrti, presjeci i pročelja – izvedenog stanja nezakonite zgrade u mjerilu 1:100 ili 1:50, koji je izradio ovlašteni arhitekt
  • najmanje četiri fotografije u boji ili crno-bijele, minimalne veličine 150×100 mm, koje prikazuju tu zgradu obvezno s ulične i svih susjednih strana,
  • mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnost,
  • potvrdu o prebivalištu
  • izvod iz zemljišne knjige
  • dokazi o vremenu građenja

Postupak:

  • postupak za donošenje rješenja o izvedenom stanju pokreće se na zahtjev stranke koji se predaje nadležnom upravnom tijelu.
  • zahtjev se predaje najkasnije do 31. prosinca 2012. godine i nako tog roka više se ne može podnijeti
  • zahtjevi predani nakon propisanog roka odbacuju se rješenjem
  • nezakonita zgrada ozakonjuje se donošenjem rješenja o izvedenom stanju
  • rješenje donosi upravno tijelo jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave koje prema posebnom zakonu obavlja poslove izdavanja akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja i građenje
  • sastavni dio rješenja o izvedenom stanju je arhitektonski snimak izvedenog stanja nezakonite zgrade i geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, a što na snimku odnosno elaboratu mora biti navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom nadležnog upravnog tijela.
  • o žalbi protiv izdanog rješenja kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za donošenje tog rješenja odlučuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove prostornog uređenja i graditeljstva
  • rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti dok nisu plaćeni komunalni i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima, odnosno dok nije plaćen prvi obrok doprinosa u slučaju obročne otplate

Rješenje o izvedenom stanju obvezno sadrži:

  • utvrđenje da se zgrada ozakonjuje
  • oznaku jedne ili više katastarskih čestica na kojima je zgrada izgrađena
  • kratak opis zgrade (način izgradnje, namjena za koju se zgrada koristi i broj etaža)
  • oznaku geodetskog elaborata za evidentiranje podataka o zgradama i arhitektonskog snimka izvedenog stanja nezakonite zgrade, koji su sastavni dijelovi rješenja

Plaćanje naknade:

  • jednokratno u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade
  • obročno, ako to zatraži podnositelj zahtjeva
  • iznos prvog obroka ne može biti niži od 30 posto utvrđene naknade, a isplaćuje se u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja o obračunu naknade
  • ostatak se isplaćuje u jednakim mjesečnim obrocima
  • iznos drugoga i ostalih obroka uvećava se za kamatu po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke važećoj na dan donošenja rješenja o obračunu
  • rok obročne otplate ne može biti duži od dvije godine
  • ako podnositelj zahtjeva ne plati obrok naknade, naplata se izvršava prisilnim putem na način i u postupku uređenom propisima o prisilnoj naplati poreznog duga

Pravni učinci bespravne gradnje:

  • nezakonita zgrada i druga zgrada izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje te zemljište na kojemu je izgrađena takva zgrada ne može se otuđiti niti stjecati nasljeđivanjem dok se takva zgrada ne ukloni
  • rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena
  • zgrada, odnosno dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se rabiti u dijelu u kojemu je dovršena, priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu te se za obavljanje djelatnosti u istoj može izdati rješenje prema posebnom zakonu
  • katastarski ured evidentira zgradu ili njezin rekonstruirani dio u katastarskom operatu ako je za tu zgradu doneseno rješenje o izvedenom stanju
  • nadležni sud prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta

Parametri za određivanje naknade:

  • smještaj nezakonite građevine u odnosu na građevinsko područje
  • odnos izgrađenosti građevne čestice prema maksimalno dopuštenoj prostornim planom
  • obilježje zaštite i vrijednosti prostora
  • vrsta građenja
  • namjena nezakonite građevine
  • dovršenost nezakonite građevine
  • odnos građevinske bruto površine nezakonite građevine prema maksimalno dopuštenoj prostornim planom
  • usklađenost nezakonite građevine prema prostornom planu, koji se primjenjuje
  • vrijednosti bodova i koeficijenata za ocjenjivanje utjecaja nezakonite zgrade na prostor te jedinične iznose prema položajnim zonama za izračun naknade propisuje Vlada uredbom.

 Tekst je u cijelosti prenesen s portala akoma.hr

Foto: croatiaapartments.net

Autor

10 Responses

  1. IVAN SENJAK

    Poštovani,
    kako se dokazuje vrijeme gradnje?
    Kako se dokazuje duži rok gradnje, kao se tretira nedovršena gradnja?
    Uz zahvau i poštovanje!

    Reply
  2. Dragan Gudek

    Poštovani.

    Kuća u kojoj živim napravkjena je prije nekih 80-ak godina. Kasnije je jedan dio dograđen (oko1960. godine). Godine 2002. dograđen je jos jedan manji dio koji je nekih 10-ak posto ukupnog prostora cijele kuće. Koji je postupak sljedeći, jel potrebna legalizacija objekta, i što je s objektima koji su napravljeni prije 1970. godine?
    Unaprijed hvala. LP Dragan

    Reply
  3. Darko Zlović

    Kojoj državnoj ustanovi se treba javit da bi se dobile početne informacije i propagandni materijal oko legalizacije objekata,jer sad da čovjek sam počne sa skupljanjem papirologije,nema smisla…

    Reply
  4. LJUBICA KUŠAN-VLASNIK

    Lijepi pozdrav.

    Kuća u kojoj živimo napravljena je 1950 godine,1980 digrađen jedan dio a 2003 obnovljen stari dio kuće(bila je drvena prizemnica pa smo ojačali zidove armirano betonskim vencem i dekom i sazidali iz cigle i u potkrovlju iskoristili za sobe.
    što da radimo sada ?

    Reply
  5. DRAGANA VIDIĆ

    Kuća u kojoj živim izgrađena je 1978g.ništa nije nadograđivano samo je obnovljena (prozori,vrata ,fasada…).Elaborat je napravljen za lokacijsku dozvolu 1999g.sveukupno ima 113,89m2 .Pa me zanima šta mi je činiti ,gdje mogu dobit točne informacije.

    Reply
  6. zana antonijevic

    molim za odgovor, naime živim u zgradi koja ima građevinsku dozvolu,radi se o 30-ak stanova, međutim ja živim u stanu u podrumu koji nema namjenu stanovanja već hoby prostora. Investitor je odtrpao južni dio istog prostora da bi dobio prozore i prodao prostor kao stambenu jedinicu. Zanima me što je tu sa legalizacijom, cijela zgrada nije legalizirana jer se odstupilo u tom smislu od građevinske dozvole.

    Reply
  7. sanja županović

    molim za odgovor,naime živim u zgradi koja ima građevinsku dozvolu,radi se o 12 legalna stana i još 2 stana koja su u potkrovlju nelegalna .zbog toga je zgrada odstupila od projekta u visinu.zanima me kako ide legalizacija dali zajedno snosimo troškove i dali su ipak oni dužni sami legalizirati svoje stanove
    nikakve papire nismo dobili pojedinačno za legalizaciju

    zahvaljujem
    malo nam je vremena ostalo za riješavanje problema

    Reply
  8. Goran

    Poštovani,

    zanima me da li je potrebno legalizirati objekat koji je sagrađen 1962., a 2012. je sagrađena kuća na temeljima postojećeg objekta. Prije je taj objekat bio ucrtan posebno kao štala, a u novijim zemljišnim knjigama spada zajedno sa obiteljsko kućom u kvadraturu.
    Znači stari objekat je srušen i na njegovim temeljima je sagrađena kuća. Da li ju je potrebno legalizirati ?

    Reply
  9. BOŽIDAR

    poštovani,

    na postojećem objektu koji je izgrađen prije 1968.godine izvršena je nadogradnja dvije etaže 2003.godine.Zanima me dali je potrebno izvršiti ucrtavanje cijelog postojećeg objekta,odnosno samo dijela koji je izgrađen 2003.godine,te dali se plaća legaliziranje samo onog dijela objekta naknadno izgrađenog,ili objekta u cijelosti.

    Hvala unaprijed.,

    Reply
  10. angelo

    Poštovani,
    kuča sagrađena prije 25 godina gabarit 5x9m, prizemlje i kat (2 različita vlastnika, upisano u ZK). Lice kuče su 2 balkona. U prizemlju imamo zatvorenu ložu – terasa od 11,5m2 (5m x 2,3m) koja je zatvorena prozorima i balkonskim vratima i služi nam istonamjenom (stol i stolice). Dali treba legalizacija ili promjena namjene. Gabariti kuče se nisu menjali, iznad nas je susjedov loža balkon.
    Hvala unaprjed,

    Reply

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti javno objavljena!