Japanske tvrtke iskazale interes za infrastrukturne projekte, graditeljstvo, energetiku i turizam..

 Mogućnosti unapređenja gospodarske suradnje između hrvatskih i japanskih tvrtki i promjene uvjeta poslovanja te očekivanja hrvatskih tvrtki od punopravnog članstva Hrvatske u EU, bile su teme Hrvatsko-japanskog poslovnog foruma održanog 19. travnja u HGK na kojem se izaslanstvo Japanske udruge poslodavaca – Keidanren susrelo s predstavnicima hrvatskih tvrtki. Keidanren je najvažnija japanska gospodarska udruga s jakim utjecajem na japansku Vladu u kreiranju gospodarske politike, a s hrvatske su strane prisustvovali Agrokor, Ericsson Nikola Tesla, Konačar – Elektronika i informatika, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka te Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR).

S mogućnostima poslovne suradnje u Hrvatskoj japanske je gospodarstvenike upoznao predsjednik HGK Nadan Vidošević, naglasivši povoljan prometni položaj Hrvatske kao i pogodnosti za distribuciju proizvoda na tržištu regije te istočne Europe. Također je istaknuo mogućnosti suradnje u području infrastrukture, turizma, elektroindustrije, ruralnog razvoja, a osobito energetike kao jednog od prioritetnih područja hrvatskog razvoja.

“Želimo se upoznati s mogućnostima za poslovnu suradnju te ulaganja u Hrvatsku”, istaknuo je Shinichi Yokoyama, supredsjedatelj Odbora za Europu Keidanrena te predsjednik Uprave Sumitomo Life Insurance Company. Naglasivši značaj međusobnih razgovora i upoznavanja s potencijalima hrvatskih tvrtki, Yokoyama je istaknuo područja infrastrukturnih projekata, graditeljstva, energetike te turizma.

Hrvatske kompanije predstavile su se uglednim japanskim tvrtkama kao što su Mitsubishi Heavy Industries, All Nippon Airways Co, Mitsubishi, CFO Sumitomo Corporation Europe, Hitachi, Toyota Motor Corporation, Mitsubishi Chemical Europe, Kajima Corporation i Toshiba, ali izravna ulaganja iz Japana u Hrvatsku još nisu zabilježena osim otvaranja podružnica odnosno tvrtki u Hrvatskoj od strane europskih centrala japanskih tvrtki. Do sada jedino Yazaki, poznati proizvođač elektroničke opreme za automobilsku industriju, ima svoj centar za istraživanje i razvoj (R&D), kojega je 1999. godine otvorio u Zagrebu.

Inače, kao problem u plasiranju hrvatskih gotovih prehrambenih artikala na japansko tržište japanski uvoznici navode slabu prepoznatljivost Hrvatske u Japanu, nepoznavanje proizvoda koje Hrvatska može ponuditi, te vrlo oštru konkurenciju na tržištu i iznimnu izbirljivost japanskih potrošača. Stoga je potrebno izdvojiti one hrvatske proizvode koji su duboko ukorijenjeni u hrvatsku kulturu i upravo s njima započeti “osvajanje“ japanskog tržišta. Također se preporuča da hrvatski izvoznici sudjeluju na brojnim specijaliziranim sajmovima koji se redovito održavaju u Japanu.

Robna razmjena Hrvatske i Japana lani je iznosila 309 milijuna dolara, pri čemu je hrvatski izvoz u Japan iznosio 73,9 milijuna dolara, što je rast za 52 posto u odnosu na 2010. godinu, dok je istodobno uvoz iz Japana smanjen za 3,8 posto, na 235,2 milijuna dolara, stoji u priopćenju iz HGK.

Pročitajte još:

Komunisti su dobrodošli kad nose lovu: Kinezi žele ulagati u energetiku i transport u Hrvatskoj

Ulagači Hrvatsku percipiraju kao lijepu zemlju s previše birokracije i rigidnog radnog zakonodavstva

About The Author

Leave a Reply

Your email address will not be published.