Slovenski mediji: Hrvatska se iz ružnog pačeta pretvara u labuda

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju Slovenija će postati još manje privlačna za strana ulaganja ako ne provede potrebne reforme na tržištu rada i ne povede odlučniju borbu protiv korupcije...

Ocjena je to koju je danas objavio ljubljanski poslovni dnevnik Finance koji podupire mjere štednje i smanjivanja proračunskih troškova koje zastupa nova slovenska vlada kao način izlaska iz krize, prenosi HRT.

"Hrvatska je vlada odmah nakon izbora najavila korjenite promjene za jačanje domaće poduzetničke aktivnosti i olakšice za strane investitore koji bi ulagali u logistiku, infrastrukturu i energetiku", navodi list. Dodaje da bi Hrvatska ulaskom u EU i padom granica mogla biti konkurent Sloveniji, koja unatoč deklariranoj potpori stranom kapitalu vrijedi kao zatvorena za strane investitore.

"Ulaskom Hrvatske u EU stranim će investitorima postati zanimljivija i hrvatska poduzeća, pa bi se moglo dogoditi da već iduće godine hrvatske logističke tvrtke strancima postanu zanimljivije od slovenskih jer mi u takve tvrtke nismo željeli pustiti strani kapital onda kad smo mogli i imali priliku", piše slovenski poslovni list.

"U tom pogledu priča o Hrvatskoj podsjeća na onu o ružnom pačetu koje se pretvara u labuda. Ali Hrvatska nije jedina koja pretječe Sloveniju, isti je slučaj s Češkom, Slovačkom, Poljskom, Estonijom, prednost Slovenije sve je manja", tvrdi slovenski poslovni list te dodaje da Hrvatska pretječe Sloveniju i borbom protiv sustavne korupcije, o čemu svjedoče suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu i drugim visokim dužnosnicima, dok u Sloveniji slični slučajevi ne završavaju na sudu. "Uhićenjem i suđenjem nekada nedodirljivom Sanaderu Hrvatska je dala znak stranim investitorima da pravna država funkcionira i da je njihov novac siguran", piše list.

Najavljeno gašenje i prenamjena Outleta Sveta Helena

Tvrtka Zelina centar d.o.o. donijela je odluku o pokretanju procesa prenamjene Outleta Sveta Helena, trgovačkog centra kojim upravlja...

U dogovoru s investitorima i poslovnom bankom, Outlet Sveta Helena nastavit će s radom do 1. lipnja ove godine, nakon čega će se krenuti s planiranjem i izvedbom novog projekta na postojećem zemljištu i infrastrukturi, stoji u priopćenju za medije.

Nezadovoljavajuća zakonska regulativa o poslovanju outleta u Hrvatskoj te krajnje nestabilno i neizvjesno tržište doveli su do dugoročno štetnih posljedica na cjelokupnom tržištu što su i glavni razlozi odluke o prenamjeni projekta.  Na primjeru Outleta Sveta Helena ispostavilo se da nered na tržištu nije donio koristi ni kupcima ni trgovcima. U susjednim zemljama, gdje je tržište regulirano, situacija je potpuno drugačija, poručuju.

"Treba istaknuti kako Outlet Sveta Helena u proces prenamjene projekta ulazi kao odgovoran poslodavac i partner. Uprava centra je od prvog dana otvaranja outleta ulagala velike napore kako bi optimizirala svoje poslovanje i konsolidirala rezultate u uvjetima tržišne nestabilnosti. Inicijalna je namjera provedena u praksi i svi troškovi su minimizirani u cilju očuvanja poslovnih rezultata i radnih mjesta. Nažalost, neodgovornost kod poštivanja dogovorenih i potpisanih ugovornih uvjeta kroz dulje vremensko razdoblje kod pojedinih zakupaca kao partnera u poslovanju outleta su, između ostalog, ugrozili održivost projekta. Ugled projekta s vremenom je uništen i stvoreni su gubici. Iako smo ga i u teškim vremenima pokušali održati, stigli smo do točke u kojoj smo se odlučili pristupiti jedinom preostalom rješenju kako bismo izbjegli daljnje gubitke – jednostranim ili sporazumnim raskidima ugovora o zakupu te pokretanju procesa prisilne naplate", istaknula je Dragana Bokan, direktorica Outleta Sveta Helena, i naglasila kako se nada da će ovaj njihov primjer možda potaknuti sve uključene strane, od regulative do trgovaca, da uvedu red na tržište i ne dopuste ponavljanje ovakvih slučajeva.

U projekt Outleta Sveta Helena, koji je s radom počeo krajem 2008. godine, investirano je ukupno 27 milijuna eura. U vlasništvu je Zelina centra, tvrtke koja upravlja Outletom Sveta Helena, zemljište od ukupno 150.000 četvornih metara, od čega je 13.000 četvornih metara prodajnog prostora već izgrađeno, dok je s Fazom II, koja nije pokrenuta, ukupna investicija trebala iznositi oko 45 milijuna eura. Uz prodajna mjesta koja su nudila više od 150 različitih modnih brendova, outlet je imao i druge sadržaje poput restorana, kafića, igraonice za djecu i sl.

"Osim značajnih ulaganja poslovne banke velike su investicije u ovaj projekt bile i izravna ulaganja investitora preko matične tvrtke. Smatram da je bitno naglasiti veliku podršku investitora prema projektu Outleta Sveta Helena, koji su kontinuirano pomagali projekt od samog početka, a sve u očekivanju stabilizacije tržišta kao preduvjeta za normalno poslovanje", izjavila je Dragana Bokan.

Trenutno se razmatra nekoliko zanimljivih projekata prenamjene, a konačna bi odluka trebala uslijediti već tijekom ove godine. Investitori i poslovna banka kao partneri u prenamjeni poručuju kako će i dalje nastaviti raditi na optimizaciji postojećih kapaciteta te tražiti najpogodnija rješenja za prostor od čak 150.000 četvornih metara u poslovnoj zoni Sveta Helena. Važno je napomenuti da tvrtka Zelina Centar ne gasi svoje poslovanje već ostaje na tržištu s nekretninom nadomak Zagreba na izvrsnom prometnom položaju prema kojem u krugu od 60 minuta vožnje gravitira više od 2 milijuna ljudi. Uprava tvrtke Zelina Centar izražava nadu da će s dosadašnjim iskustvom na ovom tržištu te ovim poslovnim potezom prenamjene projekta pomoći svim zainteresiranim stranama da preispitaju svoje djelovanje na tržištu i sve uzročno posljedične veze, koje bi mogle dovesti do preslagivanja i stabilizacije tržišta, stoji u priopćenju iz Outleta Sveta Helena.

Baš zgodno: Kilogram "Vegete" u inozemstvu 40 posto jeftiniji nego u Hrvatskoj!

Prosječna cijena kilograma Podravkine vegete na stranim je tržištima čak 40 posto niža nego u Hrvatskoj, pokazuju prodajne analize koprivničke kompanije za prvi kvartal ove godine...

Prema financijskoj i količinskoj analizi prodaje vegete u prva tri mjeseca, kilogram Podravkina "sipkog zlata" u Hrvatskoj je u prosjeku stajao blizu 36 kuna, a na drugim tržištima oko 22 kune, prenosi Slobodna. Cijene su bez PDV-a i sličnog poreza u inozemstvu. Za krajnjeg potrošača u Konzumu, primjerice, kilogram vegete stoji 46 kuna.

U prvom kvartalu izvezeno je 5140 tona vegete, a u Hrvatskoj prodano je 560 tona. Na domaćem tržištu, tako, završi tek svaka deseta vrećica najprofitnijeg proizvoda koprivničke kompanije.

Inače, prodaja vegete ove je godine količinski pala za pet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Na tržištu Hrvatske vegete se u tonama prodalo otprilike 2 posto manje nego lani, ali financijski ostvaren je rast prodaje od čak 8 posto. Razlog - drastično povećanje cijene. Dok je u prva tri lanjska mjeseca kilogram vegete u Hrvatskoj u prosjeku stajao 32,5 kune, ove se godine za kilogram mora izdvojiti blizu 36 kuna.

Kreće nova rasprodaja: Ulagači sada mogu kupiti sportski centar na Bjelolasici i Modru Špilju

Ministarstvo turizma objavilo je, bez prevelike pompe, opsežan Katalog investicijskih projekata u kojemu su detaljno navedene sve pojedinosti vezane uz turistička društva gdje država ima udjele a koja su namijenjena prodaji. Među 14 društava ima i 'mrtvaca koje je davno trebalo pokopati', ali i tvrtki koje i dan danas uspješno rade i zarađuju...

Katalog gdje država vabi ulagače, a koji je objavljen na web stranicama Ministarstva turizma sa svim potrebnim kontaktima, sastavljen je od tri dijela uz dodatak da je Ministarstvo turizma poduzelo niz mjera kako bi se ublažila kupoprodajna birokratska golgota što je dosad odbijala mnoge potencijalne kupce.

U prvom dijelu nalaze se informacije o trgovačkim društvima u većinskom ili pretežitom državnom vlasništvu kojima predstoji privatizacija. Postupak, navodi se u materijalima, provodi Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) dok Ministarstvo turizma prati i sudjeluje u procesu privatizacije državnog turističkog portfelja, piše Vjesnik.

Drugi dio Kataloga, stoji u pozivu Ministarstva turizma na ulaganje, odnosi se na projekte vezane uz specifična trgovačka društva koja su osnovana s temeljnom zadaćom pripreme i razvoja tih projekata na određenim lokacijama (Brijuni Rivijera i Park Prevlaka), te upravljanja bivšim vojnim nekretninama do trenutka njihove privatizacije, uz istovremeno sređivanje vlasničkog stanja zemljišta i objekata (Club Adriatic).

Treći dio Kataloga čine ostali projekti u sektoru turizma, konkretno Turistička zona Prukljan u Šibensko-kninskoj županiji.

Katalog sadrži detaljne informacije četrnaest društava kojima prestoji privatizacija i gdje udio države raspoloživ za prodaju iznosi više od 25 posto temeljnog kapitala društva. Radi se o ukupnom temeljnom kapitalu društava od 1.812.258.790 kuna od čega na državni portfelj otpada 1.333.673.730 kuna, a na raspoloživi državni portfelj 1.199.905.760 kuna.

U Katalogu investicijskih projekata našli su se: ZRC Lipik gdje ukupni državni portfelj iznosi 90,28 posto dok je raspoloživi državni portfelj vrijedan 2.881.800 kuna; Bizovačke toplice, 99,44 posto, 130.177.500 kuna; HTP Korčula, 52,27 posto, 64.599.300 kuna; Hoteli Podgora, 60,55 posto, 75.437.450 kuna; Hoteli Živogošće, 76,14 posto, 84.247.890 kuna; Hotel Medena, 54,35 posto, 63.394.800 kuna; Hoteli Plat, 92,49 posto, 54.732.000 kuna; Vranjica Belvedere, 68,94 posto, 16.632.610 kuna; HTP Orebić, 68,71 posto, 22.383.600 kuna; Dalma, 91,87 posto, 387.132.110 kuna; Hoteli Maestral, 78,26 posto, 70.397.400 kuna; Hoteli Makarska, 70,54 posto, 92.661.000 kuna; Imperial Rab, 52,35 posto, 127.351.200 kuna; Modra Špilja, 44,57 posto, 7.877.100 kuna.

U društvima posebne namjene navode se Club Adriatic gdje država ima 100 postotno vlasništvo, te HOC Bjelolasica čija je glavna zgrada svojedobno izgorjela pod čudnim okolnostima. Državni udjel u Bjelolasici, potencijalno najjačem hrvatskom sportskom centru, kojem je svaka vlast okrenula leđa, iznosi 76,02 posto.

S druge strane, država raspolaže i sa 67 posto još jednog desetogodišnjeg projekta, Brijuni rivijere, o kojem se uvijek više priča nego što se na njemu radi. Na kraju tu je još jedan vječni problem – Park Prevlaka gdje država polaže pravo na 51 posto vlasništva.

Glavna zvijezda predsjedničkog sučeljavanja u Meksiku...Playboyjeva zečica!

Mislili ste da ne postoji ništa ljigavije i prizemnije od naše političke scene? Pogledajte što se dogodilo u Meksiku...

Meksičko izborno vijeće ispričalo se zbog angažiranja bivšeg modela i Playboyjeve zečice Julije Orayen na posljednjem televizijskom predsjedničkom sučeljavanju koje je emitirano u nedjelju navečer na jednoj nacionalnoj televizijskoj postaji.

Angažiranje Orayen i njezina odjeća koja je više otkrivala nego skrivala (mala pomoć: duboki dekolte) - izazvali su bijes dijela meksičke javnosti koja je posljednje sučeljavanje predsjedničkih kandidata proglasila "vulgarnim" i "neozbiljnim". S druge strane, meksičke novine Excelsior proglasile su Orayen pobjednicom nedjeljne političke debate koja se vodila oko rata protiv droge.

Producent nedjeljnog sučeljavanja objasnio je kako je atraktivna Orayen (koja se pojavila gola u Playboyju i drugim publikacijama) angažirana...zbog svoje visine.

Gledajući video nekako sumnjamo da je visina bila glavni kriterij zašto je Orayen dobila posao pomoćnice voditelja u sučeljavanju...

Putujte sa Crnim Jajem po Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Sloveniji uz nevjerojatne popuste!

Ima li što zabavnije od ljetnog, osvježavajućeg raftinga?

A nakon raftinga što je bolje od uživanja uz bogatu, hercegovačku domaću hranu? Mljac! Ali ni to nije sve! Jer u 3 dana i 2 noćenja na agroturizmu Marića Gaj za 2 osobe očekuje Vas i prijevoz do atrakcija (Međugorje ili rimska vila Mogorjelo), obilazak uz vodiča te dodatni sadržaji na agroturizmu: boćanje, bazen, odbojka na pijesku i mala škola kuhanja tradicionalnih hercegovačkih jela. I to sve uz 51% popusta!

Sarajevo možete upoznati kroz 3 nezaboravna dana i 2 noćenja za 2 osobe u hotelu Bristol, gdje Vas čeka Deluxe soba, masaža, bazen, wellness, doručak, večera u 3 slijeda, besplatna uporaba minibara... uz 50% popusta!

Ljekoviti izvori nalaze se u slovenskim Termama Banovci te u mađarskim Termama Zalakaros gdje Vas očekuje popust od 50% za 3 dana i 2 noćenja, za 2 osobe. U Termama Banovci dočekati će Vas doručak, bazeni, saune i šampanjac a dijete do 12 godina će imati besplatan smještaj! Mađarski Zalakaros za Vas je pripremio romatnično noćno kupanje, saunu, masaže, squash + dodatne pogodnosti!

SPONZORIRANI ČLANAK

MEDIJI: Kina zabranila rad tamošnjem ogranku katarske Al Jazeere

Katarska TV kuća Al Jazeera ima problema u Kini...

Naime, kako javljaju tamošnji mediji, službeni Peking u ponedjeljak je zabranio rad kineskom ogranku katarske satelitske mreže Al Jazeera. Melissa Chan, dopisnica iz Kine, je morala napustiti Peking u ponedjeljak navečer, nakon što je Vlada odbila rutinski zahtjev za izdavanje novih akreditacija. Vlada je zabranila i postavljanje novog dopisnika na njeno mjesto.

Chan je odbila dati izjavu o odlasku, a Vladini motivi nisu sasvim jasni. U medijskim kuloarima kruže priče da je kinesko političko vodstvo razljutio dokumentarni film na engleskom jeziku o kineskoj reedukaciji osoba u radnim kampovima koji je Al Jazeera snimila van granica Kine.

U radnim kampovima disidenti često služe svoju kaznu, a u dokumentarnom filmu su ti kampovi označeni kao oblik robovlasništva gdje milijuni zatvorenika stvaraju  proizvode koje širom svijeta prodaju velike kompanije.

U izjavi Kluba stranih dopisnika u Kini je rečeno da Chan nije imala direktnu ulogu u stvaranju dokumentarnog filma koji je naljutio Kineze i da Vlada nije dala jasan razlog zbog čega su odbili da joj obnove vizu, piše New York Times. Dužnosnici Al Jazeere su izrazili žaljenje zbog zatvaranja ogranka u Kini i rekli su kako su i ranije spriječavani u proširivanju svog poslovanja u toj azijskoj zemlji.

[FOTO] Pogledajte kako će izgledati nevjerojatni podvodni hotel u Dubaiju

Napokon su procurili detalji prošli tjedan najavljene gradnje podvodnih hotela u Dubaiju...

Ovo bi mogao postati novi simbol futurističkog Dubaija koji nas svako malo oduševljava novim ambicioznim građevinskim pothvatima. Ovaj put riječ je o izgradnji polu-podvodnog hotela "Water Discus Hotel". Riječ je o radu kompanije Deep Ocean Technology koja je projektirala hotel u obliku dva velika diska, od kojih će jedan biti uronjen ispod morske površine - pa će gosti moći rezervirati sobe s fenomenalnim pogledom...ispod morske površine.

Dio hotela koji će biti uronjen ispod mora imat će 21 sobu, veliki centar za ronjenje i bar, dok će u nadvodnom dijelu hotela biti smješten restoran, spa centar i prostor za rekreaciju. Još uvijek nije objavljeno kada će započeti izgradnja oveg futurističkog objekta - a nije poznata niti vrijednost projekta.

U nastavku pogledajte kako će izgledati očaravajući "Water Discus Hotel"...

MMF: Mora postojati određena doza fleksibilnosti za najranjivije zemlje članice eurozone

Prva žena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde ustvrdila je da je rasprava o "rastu ili štednji" zapravo lažna, zatraživši određenu fleksibilnost za zemlje eurozone koje imaju problema s ispunjavanjem fiskalnih ciljeva...

 Nakon što su na izborima u Francuskoj i Grčkoj pobjedu odnijeli kandidati odnosno strane koji se protive ozbiljnim rezovima državne potrošnje, Christine Lagarde je kazala da zemlje ne bi trebale biti prisiljene smanjivati potrošnju ako neočekivano spor rast nagriza ionako problematične proračune. "Zemlje moraju smireno upravljati situacijom", rekla je u ponedjeljak u govoru u Zurichu. "Ako je rast slabiji nego što se očekivalo, moraju ustrajati u najavljenim fiskalnim mjerama umjesto u najavljenim fiskalnim ciljevima. Drugim riječima, ne bi trebale ograničavati pad poreznih prihoda odnosno rast potrošnje čiji je jedini uzrok slabljenje gospodarstva", kazala je.

Brojne zemlje eurozone suočavaju se s recesijom, uključujući Portugal, Grčku i Irsku kojima su MMF i EU već pritekli u pomoć. Sve su zemlje prihvatile europski sporazum o fiskalnoj disciplini koji uključuje stroge proračunske ciljeve, a Portugal, Grčka i Irska moraju ispuniti i zadane fiskalne ciljeve, utvrđene paketom međunarodne pomoći.

"Zagovornici rasta kažu da nam treba više državnih poticaja za povećanje rasta. Zagovornici štednje tvrde pak da tržišta u konačnici donose presudu u slučaju velikog javnog duga i da vlade moraju učiniti sve što treba kako bi ga što prije smanjile", podsjeća Lagarde. "Smatram da je ta rasprava zapravo lažna. Možemo sročiti strategiju koja je dobra i za danas i za sutra. Dobra za stabilnost i dobra za rast – gdje stabilnost vodi rastu a rast omogućuje stabilnost", poručila je.

I najveći grčki kreditori sada pozivaju na odustajanje od strategije oštrih mjera štednje

Formiranje nove vlade Grčku je bacilo u politički kaos iz kojeg bi kao pobjednici mogle izaći one političke stranke koje zagovoraju prekid politike štednje koju traži Europska unija na čelu s Njemačkom...

Protivnici politike štednje dobili su neočekivanu podršku od predstavnika najvećih grčkih kreditora, Charlesa Dallare iz lobističke organizacije Institute of International Finance (IIF).

"Vidjeli smo kako se europska ekonomija u okviru političkih okvira - značajno poremetila. Fokus na kratkoročni budžet mora biti pomiren s ekonomskom realnošću. Ukoliko možemo obnoviti povjerenje privatnih ulagača, situacija u Grčkoj mogla bi se promijeniti. Do sada smo bili previše fokusirani na kratkoročne uštede u proračunu i to je stvorilo dojam rupe bez dna", poručio je Dellara u razgovoru za CNBC i poručio kako će Njemačka morati ponovno procijeniti svoju ekonomsku strategiju.

Slabije zemlje članice eurozone moraju dobiti više vremena da ponovno izgrade svoje financije, kazao je Dellara. Nešto zaista znači ako do sada najveći zagovornici mjera štednje pozivaju na promjenu "ekonomske strategije".

Cijeli intervju s predstavnikom IIF-a možete pogledati u nastavku:

Pomisao da će hrvatska brodogradilišta graditi morske vjetroelektrane je neutemeljena i utopistička

Najave prvog potpredsjednika hrvatske Vlade Radimira Čačića o tome kako poslove nužne za spas hrvatskih brodogradilišta namjerava osigurati ulaganjima u plutajuće vjetroelektrane na Jadranu izazvala je pravu sablazan među hrvatskim energetskim stručnjacima i investitorima u energiju vjetra...

Iako Čačićeve izjave nitko ne želi komentirati javno, uz tvrdnju da su mediji njegove riječi pogrešno prenijeli, u stručnim krugovima postoji konsenzus da je riječ o utopijskom projektu koji sigurno neće zaživjeti idućih desetak godina, a možda i nikada, piše Večernji.

"Ideja da su pučinske vjetroelektrane na Jadranu adut za spas brodogradilišta neozbiljna je i za razgovor uz kavicu, a kamoli da je iznese drugi čovjek Vlade. Ne znam tko je Čačiću gurnuo tu ideju, ali da je uložio pet minuta vremena u provjeru ključnih činjenica, shvatio bi da je riječ o podvali. Više od 90 posto svjetskih pučinskih vjetroelektrana danas se nalazi na dubini manjoj od 30 metara. Jadran je i na svojim najplićim dijelovima otvorenog mora dubok oko 50 metara. Za takve dubine u principu je povoljna tehnologija plutajućih elektrana, no ona je još daleko od komercijalne primjene, a prototipove ima tek nekoliko kompanija u cijelom svijetu. Čak i kad bi hrvatski škverovi bili sposobni proizvesti takav objekt, u što sumnjam, prethodile bi godine planiranja, projektiranja, testiranja. S obzirom na to da škverovima poslovi trebaju sada, ne vidim gdje je tu ta sinergija o kojoj Čačić govori", kaže jedan poznati hrvatski investitor u vjetroelektrane.

Čačićeve teze o mogućnosti gradnje pučinskih vjetroelektrana na Jadranu opovrgava i statistika. Prema posljednjem izvješću Europske agencija za energiju vjetra (EWEA), trenutačno u Europi ne postoji komercijalni projekt pučinskih vjetroelektrana koji se gradi na dubini većoj od 40 metara. Takvi su projekti obično locirani na 30 do 50 kilometara od obale, što je važno zbog jakosti vjetra. Pitanje je ima li uopće u Jadranu lokacija s takvim obilježjima, a tu je i niz problema poput prijenosa proizvedene energije i usklađenosti s pomorskim putovima. Plutajuće vjetroelektrane, pak, čiji piloni nisu zabijeni u morsko dno postoje tek na tri lokacije u svijetu. Norveški Statoil, koji je vlasnik jedne takve vjetroelektrane u Sjevernom moru tvrdi da će proći još godine do komercijalne primjene takvih tehnologija. Kolike su onda tu šanse hrvatskih škverova s obzirom na loše tehnološko i financijsko stanje u kojem se nalaze, pitaju se novinari Večernjaka.

[VIDEO] Pepsi objavio 3D YouTube reklamu: U glavnoj ulozi ekstravagantna Nicki Minaj

I dok čekamo da Pepsi uskrsne pokojnog Michaela Jacksona za potrebe nove marketinške kampanje - zadovoljit ćemo se i s repericom Nicki Minaj...

Pepsi je na svom YouTube kanalu objavio zanimljivu 3D reklamu - a sve se vrti oko osebujne Nicki Minaj i njezine pjesme "Moment for Life". Ne možemo reći da nas je reklama pretjerano oduševila, ali neki kadrovi ljudi zamrznutih u prostoru i vremenu su impresivni. Ako slučajno imate 3D naočale, svakako uključite opciju za 3D verziju spota. Bacite pogled...

Milanović od svog finskog kolege želi naučiti kako učinkovito upravljati velikim državnim tvrtkama

Predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović boravi u jednodnevnom službenom posjetu Republici Finskoj. Posjet je počeo sastankom premijera Milanovića s Eeroom Heinaluomijem, predsjednikom finskog parlamenta...

Slijedi sastanak s Jyrkijem Katainenom, finskim premijerom, s kojim će razgovarati o bilateralnim pitanjima, mjerama odgovora država članica Europske unije na ekonomsku i financijsku krizu, perspektivama regionalne suradnje u jugoistočnoj Europi. Bit će riječi i o finskom modelu upravljanja državnim poduzećima i državnom imovinom utemeljenom na holdingu Solidium.

Taj holding obuhvaća 12 tvrtki u manjinskom vlasništvu države, a osnovan je nakon propasti velike finske banke i državnim preuzimanjem njezine imovine. Bavi se područjima od telekomunikacija i bankarstva do rudarstva. Vlada se ne miješa u poslovanje tvrtke, a menadžment se ne mijenja nakon izbora pa tako vlada dodaje samo strateške smjernice u smislu načela upravljanja. Hrvatska je izrazila interes za finski model, prenosi HRT.

 

Dvojca premjera razgovarat će i o financijskoj i gospodarskoj krizi u Europskoj uniji te najavljenoj ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora s Unijom u finskom parlamentu.

Građani u bankama drže 907 milijuna kuna više u odnosu na prošlu godinu

U ožujku je četvrti mjesec za redom nastavljen pad ukupnih depozita kod poslovnih banaka na mjesečnoj razini...

Ukupni depoziti (depozitni novac te kunski i devizni štedni i oročeni depoziti) na kraju su spomenutog mjeseca iznosili 217,5 mlrd. kuna, što je 795 mil. kuna manje nego na kraju veljače te 4,7 mlrd. kuna (-2,1%) manje nego na kraju prošle godine. Na godišnjoj razini depoziti i dalje bilježe rast, no stope rasta su već više od tri godine vrlo slabe (u ožujku 2,1%).

Takva kretanja odraz su rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka, dakle smanjenih izvora štednje. No, iako je štedni potencijal stanovništva smanjen, štednja ipak blago raste odražavajući tako neizvjesnost i manju sklonost potrošnji. Padu ukupnih depozita u prvom tromjesečju najviše je pridonijelo smanjenje depozitnog novca, čiji se iznos u prvom tromjesečju smanjio za 4,9 mlrd. kuna (-13,7%) na 31,2 mlrd. kuna. Depoziti u užem smislu (štedni i oročeni depoziti te devizni depoziti) na kraju su ožujka iznosili 186,3 mlrd. kuna, što je za blagih 0,1% više nego stanje na kraju 2011. Pri tome je nastavak smanjenja deviznih depozita bio nadoknađen nešto većim rastom kunskih depozita.

Devizni depoziti u iznosu 144 mlrd. kuna u strukturi depozita čine 77%, što je i dalje znatno iznad 70% prije krize iako u posljednjih nešto manje od godinu dana devizni depoziti stagniraju ili bilježe negativne stope promjene. S druge strane, kunski depoziti tijekom tog razdoblja pokazuju razmjerno snažne godišnje stope rasta. Promatrano po sektorima, stanovništvo je i dalje generator rasta depozita, što je očekivano s obzirom na značajne poteškoće s likvidnosti kod korporativnog sektora. Depoziti stanovništva su na kraju ožujka iznosili 148,2 mlrd. kuna, što je za 907 mil. kuna više nego na kraju prošle godine, prenose RBA analitičari.

Upoznajte ljude koji su plaćeni da "vise" po društvenim mrežama - Community Manageri

S razvojem društvenih mreža pojavila su se nova zanimanja...

Jedno od njih je i Community manager ili Specijalist za komunikaciju na društvenim mrežama čiji 'tajni život', u prvom regionalnom istraživanju, otkrivaju portal MojPosao i vodeći regionalni magazin o internetskom poslovanju i kulturi Netokracija. Na postavljena pitanja odgovorilo je 200 community managera iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Za zanimanje Community managera može se reći da je podjednako muški i ženski posao - komunikacijom na društvenim mrežama bavi se 52% muškaraca i 48% žena. No kada je riječ o stručnoj spremi razlike su izraženije.  Gotovo tri četvrtine ispitanih ima višu i visoku stručnu spremu (73%), nakon čega slijede Community manageri sa srednjom stručnom spremom (23%).

Budući da je riječ o novom zanimanju, većina Community managera (32%) taj posao obavlja između jedne i dvije godine. 16% ispitanih su početnici, odnosno komunikacijom na društvenim mrežama se bave manje od pola godine.

Većina ispitanih community managera (35%) radi za tvrtku koja je vlasnik profila te su taj posao dobili kao dodatno zaduženje. Skoro trećina ispitanih (28%) rade kao vanjski suradnici te su započeli raditi taj posao kako bi ostvarili dodatnu zaradu. U agencijama specijaliziranim za društvene medije zaposleno je 22% ispitanih Community managera, dok 16% njih rade za sebe tj. vlasnici su profila.

O području komunikacije na društvenim mrežama,  skoro svi Community manageri (92%) educiraju se na portalima i blogovima. Malo više od polovice ispitanih (52%) informira se o aktualnostima i od drugih specijalista, a trećina (29%) je pohađala neki oblik tečaja. Mentora je imalo 14% ispitanih, dok je 5% ispitanih Community managera samouko.

Bez obzira za koga rade, gotovo svi Community manageri administriraju profile na vodećoj društvenoj mreži-  Facebooku  (99%). Slijede Twitter (78%) te YouTube (48%), dok se za promociju najmanje koriste Google Plus (39%) i LinkedIn (31%). Nema većih regionalnih razlika u korištenju društvenim mreža, osim što su kolege iz regije aktivniji na YouTube-u (64%) i LinkedIn-u (39%).

Većina hrvatskih Community managera vodi brigu o jednom profilu (24%), dok najveći dio kolega iz regije upravlja komunikacijom na dva profila (26%). Ispitanika koji u Hrvatskoj vode brigu o čak sedam profila istodobno je 9%. U regiji je taj postotak znatno veći i iznosi 14%.

U komunikaciji na društvenim mrežama trećina ispitanih (33%) prosječno provede 3 sata dnevno. No iako na prvi pogled ne oduzima puno vremena, vođenje zajednice na društvenim mrežama nije posao 'od  9 do 17'. Četiri petine Community managera (79%) profile na društvenim mrežama administrira i izvan radnog vremena te vikendom. Petina ispitanih (20%) vikendom radi samo ponekad, a svega 1% ispitanih 'posao ne nosi kući'.

Samoinicijativno obavljanje posla izvan radnog vremena prakticira skoro polovica ispitanih (49%). Za trećinu ispitanih (34%) prekovremeni rad se podrazumijeva. Pa ipak, tek ih je manji dio prekovremeni rad na neki način formaliziralo - usmeno 7% i ugovorom 6%.

Većina Community managera (44%) samostalno kreira  odnos s članovima internetske zajednice.  Pomoć kolega  ima trećina ispitanih (32%), dok ih je 16% dio većeg tima koji se brine za komunikaciju na društvenim mrežama.

Malo više od polovice ispitanih (56%) plan i provedbu aktivnosti na društvenim mrežama dogovara s vlasnikom stranice, nadređenima ili drugim odjelima. Povjerenje poslodavca ima 44% ispitanih Community managera što znači da imaju potpunu slobodu u definiranju strategije vođenja stranica. Situacija je slična i u ostalim zemljama.

Osim brige oko komunikacije na društvenim mrežama, većina ispitanih (84%) ima dodatna zaduženja. Dodatni poslovi najčešće se odnose na zadatke iz području odnosa s javnošću, oglašavanja, copywriting-a ili web dizajna. Slična situacija je i kod kolega iz regije, njih 86% osim vođenja profila radi i druge poslove.

Zanimanje Community managera ponajbolje opisuje kombinacija marketinga, korisničke podrške i odnosa s javnošću, stoga očekivanja od Specijalista za komunikaciju na društvenim mrežama nisu mala.

Određena interakcija s korisnicima (63%), povećanje posjetitelja na stranicama tvrtke (58%) te bolja percepcija brenda (56%) glavna su mjerila uspješnosti Community managera. Nakon toga slijedi određeni broj članova u zajednici (50%), povećanje prodaje i smanjeni troškovi oglašavanja (25%), ali i manji broj poziva službi za korisnike (7%). Cilj nije definiran za 17% ispitanih.

Community manageri nisu zadovoljni statusom svog zanimanja, njih 77% smatra da struka nije prepoznata od strane javnosti. Osim neshvaćanja opisa posla, većina ispitanika (48%) smatra da trenutačna primanja mogu biti veća.

Trenutačna prosječna plaća hrvatskog Community managera iznosi oko 6.000 kuna, dok su kolege u regiji u prosjeku plaćeni 5.000 kuna. Svega četvrtina (25%) smatra da su plaćeni dovoljno, dok kod preostalih 27% plaća i zadovoljstvo poslom koji obavljaju ovise o klijentu za kojeg rade.

Unatoč nedostacima, većina ispitanika (28%) spremna je raditi taj posao 'zauvijek'.  Najmanji dio ispitanika (10%) ima želju voditi komunikaciju na društvenim mrežama još maksimalno godinu dana.

Community manageri iz regije zaineresiraniji su za posao komunikacije na društvenim mrežama nego oni iz Hrvatske-  njih 33% vodilo bi društvene profile do 'mirovine', dok ih samo 6% namjerava to raditi još godinu dana.

MojPosao nam šalje i sjajnu infografiku koju objavljujemo u nastavku:

Svjetsko tržište: Neočekivano visok pad povjerenja investitora u eurozoni, u fokusu Francuska i Grčka...

Neočekivano visoki pad Sentix indikatora povjerenja investitora zabilježen je u eurozoni u svibnju...

Spomenuti pokazatelj je s -14,7 potonuo na -24,5 (očekivano -15,3). S druge strane u ožujku je zabilježen godišnji pad industrijskih narudžbi u najvećem gospodarstvu eurozone, Njemačkoj. Tako je pad na godišnjoj razini iznosio 1,3% dok je na mjesečnoj razini ostvaren rast od 2,2% što je više od očekivanja. Mjesečni rast je prvenstveno potaknut rastućom potražnjom izvan eurozone.

Potrošački krediti u SAD-u zabilježili su u ožujku razmjerno snažan rast te su s 9,3 milijarde dolara narasli na 21,4 milijarde dolara. Spomenuto povećanje potrošačkih kredita predstavlja njihov najveći rast u posljednjih deset godina.

Jučerašnji je dan na svjetskim deviznim tržištima donio rast nesigurnosti i povećanu potražnju za američkim obveznicama. U fokusu su bili rezultati izbora u Francuskoj i Grčkoj koji su pojačali zabrinutost u rješavanje fiskalne krize u eurozoni.

Američke su obveznice porasle duž cijele krivulje, dok su u eurozoni pad zabilježile čak i njemačke euroobveznice. Zbog nepovjerenja investitora da će Grčka provesti nužne uštede te da će se dužnička kriza dodatno produbiti, pad cijena zabilježile su i grčke obveznice, kao i obveznice ostalih perifernih članica eurozone, prenose RBA analitičari.