Mjere Vlade još ne daju rezultata. Ključna je greška u koracima napravljena time što se udarilo na potrošnju, potrošnju građana, a ona ipak čini ekonomsku piramidu svake nacionalne ekonomije. Tko ide tim putem, sve je izvjesnije, teško može računati na uspjeh…

Vladimir Gligorov s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije ne vjeruje da će Vladine mjere “izvući” hrvatsko gospodarstvo iz višegodišnje krize.

“Ako sam dobro razumio ono što je ministar Linić izjavljivao, najava je da će u idućoj godini biti još teže. Ocjena Vladinih mjera ide dakle u tom pravcu da se ne očekuje neki brzi oporavak. Sve što se radi je u velikoj mjeri pritisak na potrošnju, bilo da je riječ o smanjenju zarada ili rastu PDV-a i poreza općenito. To su mjere koje djeluju recesijski”, objasnio je Gligorov u razgovoru za Novi list.

Kaže pritom da je, što se investicija tiče, osnovni problem što je potrebno da investitori vide da se očekuje nekakav privredni rast, kako bi mogli očekivati i nekakvu potražnju za svojim proizvodima, inozemnu ili domaću.

“Inozemna znamo kakva je, prognoze su na razini eurozone dosta loše, a domaća se potražnja smanjuje iz spomenutih razloga. Teško je dakle vidjeti u čemu bi bio taj poticaj da se investira. To je prvo, a drugo, poticaj bi mogao doći ako bi troškovi rada bili manji, no to nije nešto što se zasad događa. U privatnom sektoru više se otpuštaju radnici nego se smanjuju plaće, a ono što se na tom području radi u javnom, nije relevantno. Zapravo, imamo rast poreznog tereta i država će biti skuplja. Investicijskog zamaha s druge strane nema. Nekakav izlaz je možda u pristupu EU-fondovima ili u onome što je rekao Linić, da se uđe u program s MMF-om pa da se tako pokuša utjecati na povjerenje investitora”, kaže on.

No, to se opet više odnosi na povjerenje vezano za vraćanje vanjskog duga. Riječ je dakle o vrlo kompliciranoj situaciji, a mjere koje se provode ne ostavljaju dojam da će se nešto bitno napraviti, rezonira Gligorov. Dodaje i da se sada opet spominje i prodaja imovine što, kaže, nije loše, ali je pitanje hoće li se znati taj novac pametno uložiti. Veliki je problem nelikvidnosti, nesolventnosti, dosta je poduzeća bankrotiralo, tu je pitanje brodogradnje, treba i taj sektor restrukturirati. To su sve kronični problemi, opisuje Gligorov.

Možda će Vas zanimati:

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti javno objavljena!