Menu
HNB je objavio podatke o kretanju bruto inozemnog duga u drugom tromjesečju. Nakon neznatnog rasta tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja, bruto inozemni dug je tijekom drugog tromjesečja ubrzao rast, te je na kraju lipnja dosegnuo 46,5 mlrd eura...
Na rast bruto inozemnog duga najviše je utjecalo zaduživanje središnje države na inozemnom tržištu, odnosno izdavanje obveznice vrijedne 1,5 mlrd dolara u travnju. U odnosu na kraj 2011. bruto inozemni dug porastao je za 0,8 mlrd eura ili 1,7 posto.
Vanjski dug javnog sektora na kraju je lipnja iznosio 14,7 milijardi eura, što je za 6,2% više nego na kraju prošle godine. Dug financijskog sektora smanjio se za 330 milijuna eura (2,13%) te je iznosio 15,4 milijardi eura. Kod sektora privatnih poduzeća inozemni dug je treći uzastopni mjesec na istoj razini te je na kraju lipnja iznosio 10,9 milijardi eura, odnosno veći je za 4% u odnosu na kraj prošle godine. Kod javnog sektora rast u lipnju generiran je prvenstveno rastom inozemnog zemnog duga države u promatranom razdoblju.
U odnosu na kraj lipnja prošle godine inozemni je dug veći za 0,8 milijarde eura ili 1,72%. Tome je najviše pridonijelo povećanje vanjske zaduženosti države, dok je vanjski dug javnog sektora, odnosno sektora trgovačkih društava zabilježio smanjenje i time ublažio porast vanjskog duga.
Dug središnje države dodatno je povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta u iznosu od 0,3 mlrd. eura što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Kao rezultat toga, dug države na kraju lipnja dosegnuo je 8,2 mlrd. eura, što čini 17,6% ukupnih inozemnih obveza.
"U ovoj godini očekujemo umjeren rast inozemnog duga te nešto veći rast udjela duga u BDP-u s obzirom na očekivani pad gospodarstva. Međutim, zbog pada aktivnosti ne očekujemo značajniji rast vanjskog duga kod privatnih poduzeća. Zbog očekivanog vrlo blagog rasta kreditne aktivnosti očekujemo da će rast vanjskog duga kod bankarskog sektora biti umjeren", stoji u zaključku analize iz Raiffeisenbanka.
