Sve u posljednji trenutak: Samo jedan posto divljih graditelja zatražio legalizaciju

Ako se Vlada nadala da će masovnom legalizacijom objekata napuniti praznu državnu blagajnu, prevarila se...

Ozakonjena su tek 332 objekta, oko četiri tisuće građana uputilo je zahtjev za legalizaciju, a ako se zna da je u Hrvatskoj više od 400 tisuća nekretnina izgrađeno na divlje, onda je do sada napravljeno tek kap u moru, javlja Slobodna Dalmacija.

Razlozi su sljedeći: a) građani u krizi nemaju novca niti za legalizaciju koja bi se godinama otplaćivala u ratama, b) u skladu s našim navikama čeka se zadnji trenutak za legalizaciju, a rok do koje se mora izvršiti jest 30. lipnja 2013., c) manjak je geodeta koji bi sav taj silni posao obaviliu navrijeme, a kamoli kad svi predmeti dođu na rješavanje u zadnji čas i d) koliko se god pojednostavnilo postupak, pravne su zavrzlame zbog imovinsko-pravnih problema takve da nekima ne bi pomogao ni cijeli odvjetnički tim.

Slobodna Dalmacija navodi i najčešće probleme vlasnika ilegalno izgrađenih objekata:

1. Neusklađenost stanja u gruntovnici i katastru: često je predmet kupoprodaje nekretnine bio broj čestice iz katastra, a ne iz gruntovnice. Zna se dogoditi i to da se u gruntovnici jasno vidi da je cesta privatna, a u katastru se vodi kao put, što znači da ni lokalna zajednica nije učinila ništa da proknjiži stvarno stanje.

2. Kad se vlasnici objekata savjetuju s odvjetnikom što učiniti da bi legalizirali nekretninu, oni ih upućuju na ostavinske rasprave ili utuživanja dosjelosti da bi dokazali vlasništvo, a kad doznaju koliko to košta i traje, odustanu od svega.

3. Razlika u prodajnoj cijeni između nelegalno napravljenog objekta i objekta koji ima sve potrebne “papire” još nije tolika da bi to ljude potaknulo da požure s legalizacijom. Razlog je tome što je veliki broj nelegalnih objekata na tržištu, pa (još) nije problem prodati kuću ili stan s nepotpunom dokumentacijom.

4. Kod legalizacije zgrada u kojoj postoji više suvlasnika, često jedni žele legalizirati objekt, a drugi ne, a zajednički bi trebali snositi troškove.

5. Geodeti znaju raditi elaborate za usklađivanje katastra i gruntovnice, i to dobro naplatiti, iako znaju da će taj elaborat u konačnici na gruntovnici biti odbijen. Znači, platilo se za ništa?!