Menu
Tezu da će Slovenija izgubiti atraktivnu ulogu investicijskog "mosta" prema državama nastalim na području bivše Jugoslavije, jer nakon devet godina više neće biti jedina članica EU-a s toga prostora, pa će ta uloga pripasti Hrvatskoj, ovih je dana u jednom komentaru iznio poslovni list Finance...
Mariborski dnevnik Večer obnovio je tu temu u ponedjeljak, pišući o ulaganju švedskog lanca IKEA u veliki centar kod Zagreba, teškome 100 milijuna eura, te o najavi Ryanaira da će u zračnoj luci Zadar osnovati svoju 54. bazu u Europi, investirajući 70 milijuna eura.
IKEA s druge strane već dulje vrijeme traži lokaciju za svoj centar kod Ljubljane, no predstavnici švedske tvrtke i dalje kao glavnu smetnju za investiciju spominju previsoke cijene zemljišta, navodi Večer. S druge strane, zračni prijevoznik Ryanair otkazao je nakon nekoliko godina suradnju sa zračnim lukama u Ljubljani i Mariboru. Dva slovenska aerodroma sada pregovaraju o mogućnosti da postanu bazni aerodromi za Easyjet i Wizzair, no vodstvo ljubljanske zračne luke kaže da bi se trebalo "poklopiti više čimbenika" da bi stvar uspjela, a u mariborskom slučaju još nije riješeno pitanje vlasništva nad zračnom lukom.
Ravnatelj slovenske gospodarske komore Samo Hribar Milič izjavio je za Večer da investicijske ponude koje daju tvrtke poput IKEA-e i niskotarifnih prijevoznika imaju svoje "specifičnosti", ali da se opet pokazalo kako "Slovenija nije zanimljiva stranim invesitorima" i da na tom području postaje nekonkurentna. Večer navodi da su u Hrvatskoj investicije realiziraju brže i ambicioznije i to kako zbog gospodarskim poticaja investitorima, tako i zbog dobre suradnje države s lokalnim vlastima, što u Sloveniji zna izostati.
Prema podacima koje je u ponedjeljak objavilo ljubljansko Delo, Slovenija je do sada privukla skoro 12 milijardi neposrednih stranih investicija. Od toga iznosa 49 posto čine neposredne investicije iz Austrije. Na drugom su mjestu kao investitori Švicarci, najviše zahvaljujući tome što je Novartis prije desetak godina kupio ljubljansku farmaceutsku tvrtku "Lek". Zanimljivo je da je u Sloveniju je proteklih 20-ak godina iz Austrije i Švicarske pristiglo više neposrednih investicija nego iz Italije, Njemačke i Francuske, koje su inače najveće slovenske vanjskotrgovinske partnerice u EU-u.
U godinama prije izbijanja krize stranci su najviše investirali u financijski sektor ili uslužne djelatnosti, poput trgovine, a tzv. "greenfield" investicija u proizvodnju bilo je mnogo manje.
Sadašnja slovenska vlada zagovara stajalište da će strane investicije, te sredstva iz europskih fondova, u godinama koje slijede biti skoro jedini dostupni investicijski kapital. Zato strane investitore nastoji privući planiranim smanjivanjem korporacijskih poreza, a najavljuje i prodaju dijela državne imovine, pri čemu se spominju Telekom Slovenije, Petrol i neke banke.
Uz probleme sa dobivanjem zemljišta i različitih administrativnih dozvola, obično se kao jedan od glavnih razloga za manji interes ulagača navodi i nefleksibilno slovensko tržište rada i relativno visoke plaće zaposlenih u odnosu na zemlje u okruženju. To vlada Janeza Janše ove godine namjerava riješiti novim zakonom o radu, odnosno liberalizacijom tržišta rada, prenosi HRT.
