Menu
Najave Vlade o formiranju "nove Ine" koja bi bila u stopostotnom vlasništvu države, a bavila bi se odobravanjem koncesija za istraživanje i eksploataciju energenata, naftni stručnjak Davor Štern smatra dobrim potezom...
"To je odlična ideja i u skladu je s praksom dobrog dijela zemalja koje raspolažu ozbiljnim energetskim resursima, poput Saudijske Arabije, Iraka, Venezuele, Indonezije, Brazila ili Argentine.", tvrdi Štern za Index.
U takvu svrhu obično se osnuje agencija sa strukturom kompanije, koja bi imala pravnu osobnost i račun, a prednost je što bi imala mali broj zaposlenih ne više od pedesetak. Matično poduzeće bilo bi u većinskom državnom vlasništvu, pa bi uprava trebala biti hrvatska sastavljena od profesionalaca, dok bi u nadzornom odboru mogli biti stručnjaci koje podupire politika ili političari koji se razumiju u taj posao, smatra Štern.
"Vlada putem takve tvrtke želi raspisivati koncesije za sve buduće poslove istraživanja i proizvodnje nafte i plina, dok bi, vjerojatno, za svaki pojedini posao formirala tvrtke kćeri u mješovitom vlasništvu s koncesionarima. Dio tako ostvarene dobiti išao bi državi.", smatra Štern i podsjeća da je tim putem krenula i Rusija, koja je preko tvrtke RusNjeft u državnom vlasništvu započela kupovinu tvrtki koje posjeduju koncesije za istraživanje i proizvodnju energenata. Nova Ina ne bi imala nikakve veze sa "starom" kompanijom u kojoj hrvatska država ima 44 posto udjela.
Formiranje nove Ine ne bi popravilo status više tisuća zaposlenih u staroj Ini već bi, naprotiv, natjeralo mađarski dio uprave da ubrzano reže fiksne troškove, prije svega kroz smanjenja radničkih prava i rezanja plaća. To, uostalom, kroz prijedlog outsourcing zapošljavanja radnika u maloprodaji, ovih dana najavljuju predstavnici mađarskog dijela uprave, dok hrvatski dio uprave o tome šuti. Sindikati upozoravaju da će se protiv takvih namjera uprave boriti svim zakonitim sredstvima, piše Index.
