Menu
Proces razduživanja većine sektora prema inozemstvu, koji traje od lipnja 2012. nastavljen je i tijekom listopada prošle godine. Ukupan bruto inozemni dug na kraju promatranog mjeseca iznosio je 45,1 mlrd. eura, što je za 415 mil. eura manje nego na kraju rujna, čemu je pridonijelo ponajprije smanjenje inozemnog duga financijskog sektora, odnosno poslovnih banaka, dok su inozemne obveze privatnih poduzeća povećane...
Nadalje, izuzev nešto većeg rasta u travnju (zbog inozemnog izdanja obveznice), inozemni se dug tijekom prvih deset mjeseci 2012. nije značajnije mijenjao pa je u odnosu na kraj prošle godine stanje inozemnog duga manje za 602 mil. eura, odnosno za 1,32%. Pri tome je smanjenju inozemnog duga najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora (banaka), a u suprotnom smjeru najsnažniji je utjecaj rasta inozemnog duga javnog sektora, i to države, dok su javna trgovačka društva nastavila s procesom razduživanja prema inozemstvu.
Inozemni dug javnog sektora na kraju je listopada 2012. iznosio 14,54 mlrd. eura, što je za 465 mil. eura ili 3,3% više nego na kraju 2011., pri čemu je dug države porastao za 1,4 mlrd. eura (19,8%) na 8,4 mlrd. eura, dok je dug javnih poduzeća u istom razdoblju smanjen za 658 mil. eura (12,2%) na 4,74 mlrd. eura. Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja.
Uz to, rast duga u odnosu na kraj 2011. rezultat je i nešto snažnijeg inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća na što je utjecalo izdanje obveznice jednog trgovačkog društva. Vanjski dug financijskog sektora smanjen je za 1,9 mlrd. eura ili 12,2% u odnosu na kraj 2011. čemu je pridonijelo usporavanja kreditne aktivnosti. Vanjski dug ovog sektora na kraju je rujna iznosio 13,8 mlrd. eura, javljaju RBA analitičari.
