Menu
Eko-hrana poznatija i pod imenom organska hrana je hrana u čijoj se proizvodnji ne koriste suvremene umjetne metode poput: pesticida, kemijskih gnojiva, genetski modificiranih organizama te nije tretirana industrijskom preradom ili kemisjkim prehrambenim aditivima kao ni zračenjem. U ljudskoj povijesti uzgajala se isključivo organska („poljoprivredna“) hrana sve do pojave prvih umjetnih pesticida i gnojiva u 20. stoljeću. Organska proizvodnja je za razliku od „vrtlarstva“ regulirana zakonski. U SAD-u, Kanadi i Europskoj uniji te drugim razvijenim državama je na snazi trend u kojem je potrebno da proizvođači hrane steknu posebni certifikat za proizvodnju organske hrane kako bi njihov proizvod na tržištu bio u kategoriji organske hrane. U većini zemalja organska hrana ne smije biti genetski modificirana...
Postoji nekoliko razloga zašto investirati u eko-hranu, kao npr. očuvanje okoliša, bolje zdravlje, veća nutritivna vrijednost organske hrane, bolji okus. Ekološka hrana je hrana u koju se isplati investirati zato što je organska hrana zdrava. Ljudi bi trebali unositi više ekološki proizvedenih zdravih namirnica te izbjegavati nezdravu hranu s opasnim supstancama i kemikalijama. Organska hrana je zdrava za organizam i daje organizmu više energije.
Ovaj komentar je omogućio – Siguran novac, svjetski poznati investicijski vodič, od sada dostupan i na hrvatskom tržištu . Posjetite www.siguran-novac.com i predbilježite se – besplatno je! Ukoliko želite doznati više o Sigurnom novcu, pročitajte članak koji smo objavili na tu temu…
Problem kod organske hrane je što mnogi proizvođači svoje produkte označavaju pod kategoriju organska hrana iako to nisu. Još jedan od problema organske hrane je to što je skuplja od obične hrane, ali ako uzmemo u obzir da ćemo time platiti više za eko-hranu, samim time ćemo potaknuti mogućnost da će radnici u industriji za proizvodnju ekološke hrane biti više plaćeni. Još jedan razlog zašto investirati u eko proizvodnju hrane je i što smo sami svjesni činjenice da se hrana tretira sa kemikalijama poput pesticida te da ni sami nismo svjesni koliko štetnih čestica unosimo u organizam. Jedini način da se izbjegne unos opasnih supstanci je da se u svakoj zemlji članici Europske unije i u svim ostalim zemljama svijeta potakne sve veća investicija u proizvodnju eko-hrane.
Istraživanja tržišta pokazuju da je ekološka hrana u prosjeku 15% skuplja od obične hrane. Evo nekoliko primjera koju ekološku hranu je potrebno proizvoditi: meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode, biljke uljarice. Bugarska u zemlje EU izvozi 90% ljekovitog bilja. Poduzeće Aris je pokrenulo sadnju lavande u Hrvatskom Zagorju i Zagrebačkoj županiji. Time je dobiveno 1,5% ulja i ostvaren prihod od 2500 eura po hektaru.
Analizirajući strano tržište proteklih godina došao sam do podataka da je u SAD-u 2011. godine industrija organske hrane pokazala znakove napretka u proizvodnji i potrošnji uz prodaju od 29.9 milijuna dolara, što je 9% više od 26.7 milijuna u 2010. godini u skladu s tvrdnjama donešenim od OTA-e (Organic Trade Association) na temelju ankete organske industrije koja je obrađena 23.04.2012. godine. OTA predstavlja poslovnu organizaciju koja se temelji na industriji organske hrane u Sjevernoj Americi. Voće i povrće čini 40.5% cijelog tržišta za prodaju organske hrane u 2011. Godini u SAD-u. Ostale kategorije su: mlijeko (14.6.%), pakirana pripremljena hrana (13.6%), napitci (12.1%), kruh i žitarice (10.7%), „zalogajna“ hrana (4.5%), začini (2.1%), meso, piletina i riba (1.8%). Iako predstavlja najmanju kategoriju, meso, piletina i riba kao organska hrana bilježe rast za 13% uspoređujući s 2010. godinom. Godine 2009. recesija je pogodila proizvodnju organske hrane u Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj. Dolaskom recesije u svijetu ljudi su zanemarili zdravu organsku hranu te su sve više kupovali običnu hranu koja je jeftinija. U Finskoj koja je članica Europske unije bilježi se rast organske proizvodnje za 50% u 2012. godini. Sve više poljoprivrednih gospodarstava se bavi proizvodnjom organske hrane u 2012. godini za razliku od ostalih godina ovog milenija. Prodaja organske hrane u Finskoj je procjenjena na vrijednost od oko 200 milijuna eura.
Izlaskom iz recesije u budućnosti smatram da će ljudi sve više biti orijentirani na proizvodnju eko-hrane te da je eko-proizvodnja hrane jedna od mnogih stvari u koje će biti dobro investirati u skoroj budućnosti u Republici Hrvatskoj. S obzirom da Hrvatska posjeduje veliki broj neobrađenih poljoprivrednih površina, za očekivati je da će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju takvo stanje početi mjenjati te će država više poticati i subvencionirati proizvodnju eko-hrane.
