Menu
Građani sve tanjih lisnica nadaju se jeftinijoj hrani nakon ukidanja carina u srpnju i ulasku europskih, u pravilu jeftinijih proizvoda. S druge strane, domaći proizvođači pritisnuti visokim porezima i troškovima strahuju od propasti...
Proizvodi iz Europske unije pojeftinit će jer se ukidaju carine. Strani trgovački lanci već na velika zvona oglašavaju niže cijene. Cijene mesa mogle bi pasti do 30%, a prerađevina drastično.
Iz Udruge Baby Beef ipak ne strahuju od ulaska u Uniju. Jedino ih zabrinjava što im je proizvodnja skuplja. No zašto je hrvatska proizvodnja skupa? I hrvatski i europski seljak imaju slične poticaje - oko 250 eura po hektaru. No hrvatski seljak ima manje zemlje. Europski ima niže cijene repromaterijala, zaštitnih sredstava. Imat će i naši poljoprivrednici kad uđemo u EU. Znatnu razliku u konačnoj cijeni čini PDV.
Od 200.000 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava mogla bi opstati samo ona koja se proljoprivredom bave profesionalno a to je njih oko 80.000. S obzirom na to da poljoprivrednici pune proračun, smatraju da bi im država trebala pomoći u ključnom trenutku. Kako kažu, kroz PDV primarna proizvodnja puni državni proračun s 8 milijardi kuna, a dobivaju od države oko 2 mlrd kuna.
Uz to, predrasuda je da su svi hrvatski proizvodi skuplji od europskih. Istina je da su neki skuplji, a neki jeftiniji. Primjerice, mljevena i instant kava, voćni čaj, trajno mlijeko, voćni jogurt i pršut - jeftiniji su. Oni se ne trebaju bojati europske konkurencije. Sada je jasno zašto su hrvatske mljekare prije ulaska u Uniju odlučile povisiti cijene i približiti se europskima. No, čokolade, espresso kave, prirodne i mineralne vode, sladoledi, maslac i neke vrste sireva već su sada skuplji od europske konkurencije. Visokoj cijeni treba pridodati i slabiju kupovnu moć Hrvata.
Već 13 mjesci zaredom pada potrošnja. Jasno je da se štedi gdje se stigne. I potrošači i domaći proizvođači boje se da ne postanemo odlagalište za nekvalitetnu europsku robu. Na tržištu Unije je čak 274 tisuća tvrtki koje se bave proizvodnjom hrane. Otvaranjem granica hrvatsko tržište bit će im dostupnije.
Ne treba zaboraviti i to da čak 70% hrane uvozimo iz EU. Mi njima izvezemo tek trećinu vrijednosti onoga što uvezemo. Jasno je stoga zašto domaći proizvođači strahuju od jake europske konkurencije, ali i to da ih istodobno ubijaju visoki troškovi proizvodnje, nesređeno tržište i PDV, piše HRT.
