Menu
Portal MojPosao istražio je na više od 300 ispitanika u kojoj mjeri su pravila odijevanja važna u poslovnom svijetu i o čemu se posebno 'vodi računa'...
Nešto više od četvrtine ispitanika (27%) ima propisan kodeks odijevanja u tvrtki u kojoj rade, dok za trećinu ispitanika (31%) postoje nepisana pravila odijevanja. Za 22% ispitanika nema pravila, osim za određene situacije poput sastanka s klijentima, dok ih petina (20%) nema nikakva pravila odijevanja na poslu.
Kako raste broj zaposlenika, tako raste i važnost poslovnog odijevanja: ispitanici zaposleni u velikim tvrtkama najviše paze na svoj stil odijevanja budući da njih 44% ima propisan kodeks odijevanja. Manje od trećine zaposlenih u srednje velikim tvrtkama (30%) mora se pridržavati kodeksa, dok je to slučaj za tek 8% zaposlenih u malim tvrtkama.
Ujedno, ako je poslodavac stranac, više se obraća pozornost na odijevanje: 33% zaposlenih u tvrtkama u stranom vlasništvu ima propisan kodeks, dok isto vrijedi za 21% zaposlenih u 'domaćim' tvrtkama.
Među onim zaposlenici koji se moraju pridržavati kodeksa odijevanja, najviše ispitanika ima propisane uniforme (33%) ili poslovno ležerni stil koji ne uključuje tenisice i traperice (27%). Malo više od petine ispitanika (22%) ima propisanu formalnu poslovnu odjeću, a kod 18% poslodavac dopušta ležerni stil kao dopušteni stil odijevanja na poslu.
Kodeksom odijevanja najčešće se propisuju prihvatljiva odjeća (32%), obuća (26%) i osobna higijena (22%), a nešto rjeđe šminka (10%) i frizura (10%).
Jednom definirani kodeks odijevanja rijetko se mijenja – čak 66% ispitanika izjavilo je da se njihov kodeks odijevanja nije promijenio u posljednjih pet godina. Malo više od petine ispitanika (22%) navodi da im se kodeks mijenjao, i to prema ležernijem, dok ih 12% navodi da se mijenjao prema formalnijem stilu.
Čak 48% ispitanika nema ništa protiv kodeksa odijevanja i ne žele njegovu promjenu, dok bi 34% zaposlenih voljelo promjenu prema ležernijem. Za ukidanje kodeksa je 10% ispitanika, dok ih je 8% za promjenu prema formalnijem stilu.
Na pitanje pridržavaju li se kodeksa, čak 60% ispitanika tvrdi da uvijek slijedi propisana pravila, dok 37% navodi da to ovisi o situaciji. Tek 2% ispitanika se rijetko pridržava kodeksa, dok ih 1% ne pridržava pravila.
Za većinu ispitanika (62%) ne postoji dan u tjednu kada mogu zanemariti pravila odijevanja na poslu, dok 38% zaposlenih ima pravo na odijevanje po vlastitom izboru jedan dan u tjednu.
Kršenje propisanih pravila trebalo bi imati i određene posljedice, no 50% ispitanika ne zna postoje li sankcije za nepridržavanje kodeksa odijevanja. Da kršenje kodeksa ne donosi kaznu navodi 37% ispitanika, a tek 13% je potvrdilo da sankcije postoje.
Posljedica neprimjernog odijevanja ponekad može biti i podrugljivi komentar kolega ili nadređenog što potvrđuje 16% ispitanika.
„Moj šef voli komentirati na neprimjeren način, pogotovo ako netko ima koju kilu više (doslovce i kilu –dvije više). A ja spadam u tu kategoriju. Dakle, ne stoji mi savršeno sva odjeća, a on to voli primijetiti“ iskustvo je jedne ispitanice.
Velika većina ispitanika (84%) nije imala slična iskustva.
Čak polovica ispitanika (51%) nema praksu komentiranja neprimjerenih odjevnih kombinacija s kolegama, dok 38% ih komentira, ali ponekad. Neprimjene odjevne kombinacije svojih kolega uvijek komentira tek 11% ispitanika.
Ispitanici koji nemaju propisan kodeks odijevanja navode da uglavnom paze na svoj odabir odjeće (45%), dok ih 42% navodi da svakako obraća pažnju na to što će odjenuti za posao. Tek 11% ispitanika navodi da uglavnom ne pazi na svoje kombinacije za posao, dok ih 3% ne vodi 'računa' o tome.
Očekivano, žene više paze na svoje poslovne odjevne kombinacije: skoro polovica žena (43%) svakako brine o tome što će odjenuti za posao, dok se istima zamara 35% muškaraca.
Važnost odjeće nije ograničena samo na prvi susret s kolegama, nadređenim, poslovnim partnerima ili klijentima. Tako najviše ispitanika (37%) smatra da odijevanje utječe na odnos s nadređenim, zatim na odnos s kolegama (34%) i napredovanje (23%). Da stil odijevanja utječe na obavljanje radnih zadataka smatra 18% ispitanika, dok ih 10% navodi da utječe na plaću.
