Zatvori
Poslovni Puls
12/09/2013

Linić priznao sve lošije stanje u državnom proračunu

Deficit državnog proračuna za prvih osam mjeseci ove godine je veći od 13 milijardi kuna, što je 3,8 posto BDP-a, izvijestio je ministar financija Slavko Linić na današnjoj sjednici Vlade na kojoj je predstavio polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna te iznio osnovne podatke za osam mjeseci...

Po podacima Ministarstva financija, ukupni su prihodi proračuna u prvih osam mjeseci iznosili 70,25 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 83,26 milijardi kuna.

Linić kaže da su proračunski prihodi od poreza na dobit, koji za osam mjeseci iznose 3,8 milijardi kuna, pali za 1,7 milijardi kuna u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na što je najviše utjecalo neoporezivanje reinvestirane dobiti.

Istovremeno, prihodi od PDV-a pali su za 300 milijuna kuna, zbog, kako tumači Linić, činjenice da je u kolovozu izostao prihod od PDV-a pri uvozu, jer se PDV nakon ulaska Hrvatske u EU ne obračunava prilikom uvoza već će biti naplaćen prilikom prodaje uvezene robe. Taj udar iz kolovoza je jednokratan i kompenzirat će se kroz preostala četiri mjeseca, objašnjava Linić.

To pak, ističe, ne utječe na redovnu isplatu plaća, mirovina i subvencija.

Što se tiče rashoda, Linić kaže kako se materijalni smanjuju, a povećavaju financijski i oni za sanaciju zdravstva.

"Sanacija zdravstva bila je na programu ove godine i to je ono što će na neki način uzrokovati rebalansiranje, ali onog trenutka kad budemo znali što je to kompletan program sanacije sustava zdravstva", kazao je.

Podaci o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci pokazuju da su ukupni prihodi iznosili 52,3 milijarde kuna, što je 1,4 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok su rashodi državnog proračuna porasli za 8,3 posto, ili za gotovo pet milijardi kuna, na 63,7 milijardi kuna.

Deficit državnog proračuna u tom razdoblju iznosio je 11,4 milijarde kuna, što je 3,4 posto BDP-a, kazao je Linić podsjećajući i da je Vladin plan bio svesti deficit na 3 posto BDP-a.

Najveći utjecaj na povećanje deficita, po Linićevim riječima, imao je trošak sanacije zdravstvenog sustava to jest duga kliničkih bolničkih centara, od 3,3 milijarde kuna.

Drugi važan izdatak koji je naveo su ranije isplate subvencija poljoprivredi tako da su one u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine povećane za oko 760 milijuna kuna, a povećani su i proračunski izdaci za brodogradnju, restrukturiranje željeznica kao i za financiranje povoljnih zajmova i kamata HBOR-a.

Linić je upozorio i na povećanje kamata na zaduženja od skoro 500 milijuna kuna te na trošak usklađivanja mirovina.

S druge strane, dodaje, primjećuju se učinci Vladine politike plaća u javnom sektoru odnosno promjene kolektivnih ugovora, na temelju čega je državni proračun uštedio 365 milijuna kuna, ali ministar Linić to smatra nedovoljnim.

Što se tiče prihoda, Linić je izvijestio kako su prihodi od PDV-a u prvih šest mjeseci porasli za 7,5 posto kao rezultat podizanja nulte stope na pet posto te podizanja opće stope za dva indeksna boda, čemu treba pridodati i učinak fiskalizacije.

Najveći pad prihoda bio je od poreza na dobit i to za 34 posto i to ne toliko zbog lošijeg poslovanja, nego zbog izmjene zakona koji oslobađa poduzetnike plaćanja poreza na reinvestiranu dobit zbog čega su prihodi smanjeni za 1,4 milijarde kuna, kaže Linić.

Istovremeno su za 3 posto povećani prihodi od poreza na dohodak, a smanjeni od doprinosa, zbog smanjenja zdravstvenog doprinosa za dva indeksa poena.

Govoreći o primjeni fiskalnog pravila za prvih šest mjeseci, Linić je rekao kako ga, kada bi se izrađivao u ovakvim okolnostima, ne bi mogli zadovoljiti, a zbog učinka višegodišnje recesije i skrivenih deficita koje je ostavila prošla vlada.

Povećanje proračunskih rashoda, po njegovim je riječima, upravo rezultat rada Vlade koja manjkove "ne mete pod tepih" nego ih jasno iskazuje i protiv njih se bori.

Za sljedeću sjednicu Vlade najavio je prijedlog izmjena Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim će se predložiti promjena sadašnjeg fiskalnog pravila prvenstveno zbog njegove procikličnosti, budući da u uvjetima nepovoljnih gospodarskih kretanja kao što je sada, pravilo kako je sada definirano ugrožava izglede za rast. Time će se, kaže Linić, u odnosu na postojeće fiskalno pravilo, uvažiti postojanje ekonomskih ciklusa, prenosi HRT.

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram