Menu
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2013. kojim se prihodi državnog proračuna smanjuju za 2,9 milijardi kuna, na 110,25 milijardi kuna, a rashodi rastu za 3,2 milijardi kuna, na 126,8 milijardi kuna...
"Tako je i deficit uvećan za 6 milijardi kuna, odnosno s 10,24 na 16,3 milijardi kuna, što je udio u procijenjenom BDP-u od 4,8 posto. Vlada smanjuje i projekciju gospodarskog rasta te sada u ovoj godini očekuje rast od 0,2 posto, iako su projekcije nekih drugih institucija i nadalje negativne i govore o padu od 0,2 do 0,7 posto", rekao je ministar financija Slavko Linić.
Obrazlažući predloženi rebalans ovogodišnjeg proračuna, Linić je smanjenje prihoda uz ostalo pojasnio nižim prihodima od PDV-a i carina zbog ulaska u EU. Rashodovna strana se pak uvećava za 3,3 milijarde kuna sanacije zdravstvenih ustanova, ali i zbog indeksacije mirovina i određenog rasta socijalnih izdataka.
Ukupno je oko 1,6 milijardi kuna u proračunu za 2013. godinu pokriveno preraspodjelom unutar stavki proračuna. Dakle, Vlada je uspjela kontrolirati rashodovnu stranu, ako se isključi sanacija zdravstva, rekao je Linić.
Deficit pak državnog proračuna se povećava na 4,8 posto BDP-a za ovu godinu, dok deficit ukupne države, odnosno državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika, raste na 5,5 posto BDP-a za 2013.
Prihodi državnog proračuna za 2014. planirani su na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna, rekao je ministar financija predstavljajući prijedlog proračuna za 2014. s projekcijama za 2015. i 2016. godinu.
"Rast prihoda u idućoj godini temelji se prvenstveno na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto od 1. siječnja iduće godine, kao i viših prihoda uslijed fiskalizacije i viših trošarina na duhan. Da se planirani prihodi za 2014. ostvare trebat će i značajnije ubiranje dividendi iz trgovačkih društava, kao i jača disciplina u naplati poreznih prihoda", kazao je Linić.
Na rashodnoj najviše rastu obveze prema EU, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug, rekao je ministar financija. Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto, dok u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto.
U projekciji za 2015. godinu prihodi državnog proračuna očekuju se na razini od 118,3 milijarde kuna, a 2016. na 122,8 milijardi kuna, dok se rashodi projiciraju na razini od 133,4 milijarde kuna u 2015. te 134,3 milijarde kuna u 2016. godini.
"Projekcije pokazuju i da se javni dug na kraju 2013. očekuje u iznosu od 195,4 milijarde kuna ili 58,1 posto BDP-a, dok bi na kraju 2014. taj udio trebao dosegnuti 62 posto BDP-a. To je veliki problem za Vladu jer osim prekomjernog deficita, morat ćemo se početi baviti i politikom smanjenja duga ispod 60 posto BDP-a, a jedini način smanjenja je kroz privatizaciju", rekao je Linić.
Daljnji rast javnog duga očekuje se i u 2015. godini, i to na 64,1 posto, a u 2016. na 64,7 posto, prenosi HRT.
