Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka u prosincu 2013. godine su iznosili 286,7 mlrd. kuna što u odnosu na studeni predstavlja smanjenje za 1,1 mlrd. kuna odnosno 0,4 posto. Nominalni pad ukupnih kredita uglavnom je posljedica smanjenja kreditiranja poduzeća za 2,1 mlrd. kuna (-1,9%) te nešto blažeg pada kredita stanovništvu za 296,8 mil. kuna (-0,2%) dok su krediti središnjoj državi zabilježili rast od 1,8% odnosno povećali su se za 710,9 mil. kuna...
U odnosu na prosinac 2012. godine ukupni krediti banaka porasli su za 2,5 mlrd. kuna odnosno 0,9 posto. Iako krediti poduzećima i stanovništvu bilježe pad na godišnjoj razini (-0,1% odnosno -1,7%) primjetan je rast kreditiranja središnje države (+14,4% godišnje) i lokalne države (+23,2% godišnje) sa čime se povećala izloženost bankarskog sektora prema sektoru države.
Tako su krediti poduzećima na kraju prošle godine iznosili 108,2 mlrd. kuna te držali udio od 37,7% u ukupnim kreditima što u odnosu na kraj 2012. godine predstavlja smanjenje za 0,4 postotna boda (na kraju 2008. udio je iznosio 40,7%) što potvrđuje da se sektor poduzeća razdužuje. S druge strane udio kredita središnjoj državi (39,3 mlrd. kuna) bilježi rast s 12% u 2012. godini na 13,7% na kraju prošle godine. Krediti stanovništvu iznosili su 127,4 mlrd. kuna te je njihov udio u ukupnim kreditima na kraju 2013. godine iznosio 44,4% odnosno smanjen je za 1,2 postotna boda u odnosu na kraj 2012. godine.
"U ovoj godini ne očekujemo značajnije promjene kod kreditiranja. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora", objavili su analitičari Raiffeisenbanka.
