Menu
Čelnik ruskog Gazproma Aleksej Miller stigao je u posjet Hrvatskoj. Očekuje se da će razgovarati s hrvatskim predsjednikom i premijerom o nizu energetskih tema. Najvažnije teme bit će sudjelovanje ruske strane u eksploataciji nafte i plina u Hrvatskoj i budućnost Ine...
Tijekom susreta s Ivom Josipovićem i Zoranom Milanovićem ruska i hrvatska strana trebale bi razgovarati o nizu energetskih tema, a one koje će se zasigurno naći na stolu su sudjelovanje ruske strane u istraživanju i eksploataciji nafte plina iz jadranskih i kontinentalnih ležišta u Hrvatskoj, plinovod Južni tok i budućnost Ine. Te teme dobivaju na važnosti u svjetlu zbivanja koja su obilježila energetiku u Hrvatskoj i Europi posljednjih mjeseci: raspisivanje natječaja za istraživanje i eksploataciju nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru, sudbina projekta Južni tok te prijepori hrvatske vlade i mađarskog MOL-a o načinu upravljanja Inom.
"Ne očekujem velike konkretne zaključke, ali je jako dobro razgovarati sa svim velikim svjetskim energetskim kompanijama i dobro je da smo došli u poziciju da smo im zona interesa. Svi oni koji će pomoći hrvatskoj vladi da osiguraju građanima što jeftiniji plin, struju, naftu i naftne derivate, što će pomoći hrvatskoj industriji da digne konkurentnost, dobro su došli", izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Hrvatska vlada, a posebice Ministarstvo gospodarstva na čelu s ministrom Vrdoljakom, u posljednje vrijeme ističu da Hrvatska zbog svojega položaja, mogućih problema s opskrbom Europe iz Rusije, ali i jasno oblikovane energetske politike ima priliku postati energetsko čvorište regije i jedna od bitnih ulaznih točaka za opskrbu Europe energentima.
Predstavnici Gazproma bili su u Agenciji za ugljikovodike gdje su pregledali geološke podatke za Jadran, a očekuje se njihovo zanimanje i za podatke za kopneni dio Hrvatske.
Hrvatska je početkom prošle godine s Gazpromom potpisivanjem plana aktivnosti u vezi s plinovodom Južni tok službeno otvorila mogućnost gradnje odvojka tog plinovoda koji u dopremi ruskog plina Europi zaobilazi Ukrajinu, ali su stvari zapele jer nije osnovana tvrtka koja bi realizirala projekt.
Usto Hrvatska kad je riječ o Južnom toku slijedi politiku EU-a prema kojoj je projekt protuzakonit jer bilateralni ugovori što su ih države kojima prolazi plinovod sklapale s Rusijom nisu u skladu s energetskim propisima EU-a. Što se tiče Ine, u posljednje vrijeme se u slučaju prodaje MOL-ova udjela u Ini kao mogući kupac spominjao Gazprom. No isto tako hrvatska je vlada najavljivala izmjene Zakona o privatizaciji Ine prema kojima bi vlada "kontrolirala" prodaju Ine tvrtkama izvan EU-a.
U tom smislu ministar Vrdoljak nedavno je izjavio da će se oprezno ići u izmjene Zakona o privatizaciji Ine te napraviti sve što je zakonom moguće i što je u skladu s preuzetim obvezama kako bi hrvatska država mogla utjecati na izbor partnera u Ini.
Ruski Gazprom jedna je od najvećih svjetskih energetskih kompanija. U većinskom je vlasništvu države. Posjeduje najveće svjetske rezerve prirodnog plina. S 13 posto globalne proizvodnje lider je među svjetskim kompanijama svoje vrste. U 2013. Grupa Gazprom proizvela je 487,4 milijarde prostornih metara plina, piše HRT.
