Menu
Iako su proteklih mjeseci iz EU stizale vijesti o oporavku BDP-a i potražnje, što je probudilo nadu o pozitivnim učincima prelijevanja na hrvatsko gospodarstvo, glavni ekonomisti vodećih hrvatskih banaka ostali su uglavnom vjerni ranijim prognozama....
A one su prilično pesimistične. Prosječno očekivanje promjene realnog BDP-a za ovu godinu i dalje je u minusu: -0,7%. Kod svih glavnih ekonomista prognoze su negativne, objavila je danas Hrvatska udruga banaka.
Promatraju li se komponente BDP-a na rashodnoj strani, jasan je i uzrok: ekonomisti očekuju da će jedini pozitivan doprinos doći od izvoza (+2,2% u prosjeku). Doprinos svih ostalih komponenti je negativan. To ne čudi kada je riječ o državnoj potrošnji, za koju se očekuje realni pad od 1,8%.
Međutim, zanimljivo je primijetiti da se i kod investicija, za koje su mnogi najavljivali početak oporavka u ovoj godini, i dalje očekuje mali minus.
S time je u skladu i očekivanje da će se nastaviti razdoblje eksternog suficita (saldo tekućeg računa bilance plaćanja 1,2% BDP-a) i visoke nezaposlenosti (18%).
Izostanak rasta logično će utjecati i na lošiju fiskalnu realizaciju od planirane. Ekonomisti u prosjeku očekuju saldo opće države na 4,9% BDP-a, što je lošije od zahtjeva EU u okviru Procedure prekomjernog deficita (4,6%).
Zanimljivo je da pri tome postoje velike razlike među očekivanjima pojedinih ekonomista, zbog čega prosjek ne treba smatrati reprezentativnim.
Najveći pesimist očekuje deficit na razini od 5,5% BDP-a, a najveći optimist na razini od 3,8% BDP-a.
Rezultat takvih kretanja vidi se u brzoj akumulaciji javnog duga. Bez uključenih jamstava i HBOR-a u svakom će slučaju prijeći 70% BDP-a. Pri tome treba skrenuti pažnju da ekonomisti u svoje prognoze nisu uključili učinke reklasifikacije duga, koje se očekuje na jesen.
Zbog toga je razlika između javnog duga sa i bez jamstava u prikazanim prognozama i dalje velika.
Međutim, vjerojatna je velika reklasifikacija jamstava u javni dug, zbog čega će se službena brojka kretati na višoj razini od prikazane, bliže 80%.
Jedina uvjetno rečeno dobra vijest odnosi se na financijska tržišta. Očekuje se zadržavanje povijesno niskih kamatnih stopa tržišta novca, razmjerno niskih prinosa na državne obveznice (tek malo iznad 4%) i stabilnoga tečaja koji se na kraju godine očekuje u rasponu između 7,60 i 7,68 kuna za euro.
Međutim, razduživanje će se nastaviti: svi ekonomisti prognoziraju negativnu stopu rasta kredita za 2014.
U 2015. očekuje se tek malo bolja ekonomska situacija. Očekivani rast od 0,7% (svi ekonomisti očekuju pozitivnu stopu rasta) dolazi kao rezultat oporavka investicija i zaustavljanja pada osobne potrošnje. Javna potrošnja ostaje u minusu kao i 2014., no zanimljivo je da deficit opće države unatoč tome ostaje iznad razine od 4%.
Jedno od objašnjenja visokog deficita krije se među prognozama financijskih tržišta: očekuje se očekivani prinos na dugoročne državne obveznice približno za 1 postotni bod veći nego 2014.
Tečaj ostaje stabilan, krediti veoma blago (gotovo neprimjetno) rastu, a ponavljanje priče iz ranijih godina vidljivo je i na tekućem računu bilance plaćanja koji ostaje u suficitu. Očekivana stopa nezaposlenosti tek je malo niža od 18%.
Ove su prognoze u skladu s glavnim prognozama međunarodnih financijskih institucija. Ukazuju na nešto što se nitko na početku krize (2008./09.) nije usudio prognozirati: da će Hrvatska ući u jednu od najduljih mirnodopskih recesija. Ili su ekonomisti-bankari možda preveliki pesimisti?
