Evo zašto je potrošnja mrtva: Depoziti narasli na povijesnih 44,7 mlrd. kuna

Prema posljednjim podacima HNB-a, monetarni agregat M1 (novčana masa) koji obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac kod banaka, u kolovozu je iznosio 65,7 milijardi kuna. Pritom je M1 uz godišnju stopu rasta od 11% (6.530 mil. kuna) dosegnuo povijesno najvišu nominalnu razinu. Na mjesečnoj razini novčana masa zabilježila porast od 2,7% (1.716 mil. kuna)...

Rast monetarnog agregata M1 potaknut je značajnim povećanjem depozitnog novca koji je u kolovozu dosegnuo dosad najveću zabilježenu razinu od 44,7 milijardi kuna što je gotovo 2 milijarde kuna više u odnosu na srpanj (4,5%) dok je na godišnjoj razini porastao za 12,5%. U usporedbi s koncem prošle godine, depozitni novac krajem kolovoza je veći za gotovo 4 milijarde kuna ili 9,8%.

Šire definirani agregat M4 (koji uz M1 obuhvaća štedne i oročene depozite te obveznice i instrumente tržišta novca) u kolovozu je također zabilježio povijesno najvišu razinu od 282,3 milijardi kuna ili 3,4% više nego u istom mjesecu lani. U odnosu na srpanj, monetarni agregat M4 je veći za gotovo 4 milijarde kuna ili 1,4% dok je u usporedbi s krajem prošle godine zabilježio rast od 4%. Pritom su kunski štedni i oročeni depoziti u kolovozu zabilježili mjesečni pad od 0,1% (na godišnjoj razini su porasli za 3,7%) dok su devizni depoziti dosegnuli rekordnu razinu od 157,8 milijardi kuna što je 1,6% više u odnos na srpanj (na godišnjoj razini su porasli za 1,7%).

"U valutnoj strukturi ukupnih štednih i oročenih depozita dominantna su devizna sredstva (pretežito u eurima) i sredstva s valutnom klauzulom, stoga je godišnji rast tečaja EUR/HRK od 1% jednim dijelom pridonio povećanju rasta depozita i monetarnih agregata iskazanim u kunskim iznosima. Nastavak rasta deviznih depozita za više od 2,5 milijarde kuna u odnosu na srpanj (1,6% mjesečno) upućuje na zaključak o relativno većoj sklonosti prema klasičnim oblicima bankovne štednje čime se novčani viškovi relativno slabije usmjeravaju u investicije i potrošnju. Posljedica je to razmjerno visokog pesimizma i slabih izgleda oporavka koji posljedično povećavaju sklonost štednji", objavili su RBA analitičari.