Menu
Hrvatska udruga banaka objavila je prognoze glavnih ekonomista šest vodećih banaka, koje pokazuju rast pesimizma te snižavanje prognoza za hrvatsko gospodarstvo...
U prognozama iz srpnja 2014. ekonomisti su u prosjeku očekivali pad realnog BDP-a za 0,7% ove i rast za 0,7% sljedeće godine. U međuvremenu se ništa bitno nije promijenilo kada je riječ o očekivanjima za 2014.
Europska komisija u jesenskim prognozama također je konvergirala prema padu od 0,7% za 2014. (prognoziraju rast od 0,2% 2015.).
MMF je za nijansu konzervativniji – prognozira pad od 0,8% 2014., ali rast u 2015. vide malo optimističnije nego Komisija, oko 0,5%, iako su u zadnjim izjavama pokazali sklonost reviziji na dolje.
Najnovije prognoze ekonomista banaka za ovu godinu postale su malo više pesimistične od srpanjskih. Očekivanje realnog BDP-a sada u prosjeku iznosi -0,8%, što je identično kao MMF i za jedva primjetnih 0,1 bodova ispod Komisijine i ranije vlastite prognoze.
Međutim, zaokret u odnosu na srpanjske prognoze dogodio se kada je riječ o 2015.
Nakon srpanjskog očekivanja rasta za 0,7%, ekonomisti banaka sada u prosjeku očekuju pad za 0,2%. Iako je riječ o promjeni očekivanja unutar jednog statističkog boda - što znači promjenu unutar statističke pogreške - ipak se radi o promjeni u gledanju na budućnost koju iz dva razloga vrijedi zabilježiti. Kao prvo, prosjek se mijenja oko nule (plus za 2015. pretvoren je u minus); takva promjena uvijek ima veći značaj nego promjena oko nekog drugog broja. Drugo, riječ je o prognozi koja se bitno razlikuje od prognoza MMF-a i EK, koje su i dalje u plusu.
Glavni razlog promjene očekivanja za sljedeću godinu leži u većem pesimizmu ekonomista banaka u pogledu kretanja na najvažnijim izvoznim tržištima. Ekonomisti su u srpnju očekivali da će realni izvoz 2015. rasti po stopi od 4,5%. Sada se prosječno očekivanje spustilo na 2,9%. Na to su vjerojatno utjecale zabrinjavajuće indicije o kretanjima u njemačkom gospodarstvu.
Međutim, prosječno očekivanje pada realnog BDP-a za 2015. nije osobito reprezentativno – ne misle svi isto. Troje ekonomista očekuje pad, od kojih je najveći 0,5%; dvoje su na nuli, a jedan i dalje očekuje rast za skromnih 0,2%. Prema tome, očekivanja su relativno heterogena, a promjene prosjeka na niže inducirane su procjenama potražnje na izvoznim tržištima.
Ekonomisti otvoreno prognoziraju neuspjeh fiskalne konsolidacije. Deficit opće države prema ESA metodologiji ove godine očekuju oko 5,7%, a sljedeće na gotovo neprimjetno manjih 5,5%.
Prognoza javnog duga podudara se s vladinom, što bi neizravno moglo značiti da i vlada očekuje približno iste brojke kada se prevedu na međunarodno usporedive ESA standarde.
Omjer javnog duga i BDP-a iznosit će oko 82% potkraj ove, i oko 87% potkraj sljedeće godine. Tekući račun bilance plaćanja ostat će u suficitu između 0,7% i 0,8% BDP-a, a krediti privatnom sektoru nastavit će pad po stopi od 1,3% ove godine, dok se u 2015. očekuje njihova stagnacija.
