Hrvatska zaključuje prvu deflatornu godinu u svojoj povijesti?

Potrošačke cijene nastavljaju balansirati oko nule, u studenome na razini od 0,2%, što je drugi uzastopni mjesec pozitivnog rasta (nakon osam mjeseci blage deflacije), i to nešto slabiji nego prethodnog mjeseca kada je iznosio 0,4%, stoji u izvješću iz HGK...

Naime sve su osnovne sastavnice indeksa potrošačkih cijena na godišnjoj razini rasle nešto prigušenije nego prošlog mjeseca, a najznačajniji je pomak kod cijena energije koje su realizirane na razini rasta od 0,0% (prošlog mjeseca 2,9%) i neprerađenih prehrambenih proizvoda kod kojih se iscrpljuje bazni moment iz prošle godine te se razina rasta spustila na samo -0,1% (prošli mjesec -1,7%).

Ublažavanje rasta cijena energije uvjetovano je kretanjem cijena naftnih derivata koje su na godišnjoj razini pale (-0,7%) prvi put nakon sedam mjeseci rasta. Naime moment koji je zaoštrio dezinflacijske pritiske u studenome povezan je s globalnim padom cijena sirove nafte kojom se posljednjih mjeseci trguje na „medvjeđem“ tržištu (bear market), pišu iz HGK.

Geopolitičke tenzije između Rusije s jedne strane te SAD-a i Europske unije s druge, uz zemlje OPEC-a koje u promijenjenim odnosima snaga ne žele izgubiti udio na naftnom tržištu, rezultirale su svojevrsnim naftnim ratom koji zasad ostavlja vrlo teške posljedice na ruskoj ekonomiji (pad BDP-a, ruska rublja izgubila oko 40% vrijednosti u posljednja tri mjeseca), dok veći dio svjetskih ekonomija, posebno velikih potrošača i uvoznika nafte, zasad profitira iz znatno nižih cijena. Naime svjetske cijene sirove nafte samo su u posljednja tri mjeseca pale za oko 37% (uz izraženu tendenciju daljnjeg pada), što ih trenutno drži na poziciji godišnjeg pada od oko 40%. U tom kontekstu padaju i cijene naftnih derivata u Hrvatskoj (naravno na znatno blažoj poziciji pada) te će biti vrlo važne u daljnjem razvoju godišnjeg kretanja agregiranog indeksa potrošačkih cijena koji bi se u posljednjem ovogodišnjem mjesecu mogao još više približiti nuli pa i pasti ispod nje.

Naime ostaje kontekst nepromijenjenog okružja koje ograničava rast cijena: domaći deflacijski pritisci koje određuje slaba domaća potražnja, slab rast monetarne baze te uvezeni deflacijski i dezinflacijski pritisci uslijed sporoga gospodarskog oporavka europske i globalne ekonomije. Oštar pad cijena na tržištu sirove nafte može intenzivirati rast osobne potrošnje (oslobađanjem dijela dohotka za ostalu potrošnju) koja onda intenzivira rast proizvodnje, na kraju i BDP-a te cijena odnosno inflacije, osobito kod zemalja naftnih uvoznica poput Hrvatske, naravno u duljem razdoblju.

No ovu godinu ćemo zaključiti s inflacijom oko nule, i za sam kraj godine i za prosjek cijele godine, što bi 2014. godinu moglo obilježiti kao prvu deflatornu godinu, poručuju iz HGK.