Inozemni dug u godinu dana povećan za pola milijarde eura

Razina bruto inozemnoga duga je tijekom studenoga prošle godine povećana za 334 milijuna eura čime je on na kraju mjeseca dosegnuo iznos od 46,5 milijardi eura (nešto iznad 108% procijenjenog BDP-a)....

Time je, u odnosu na studeni 2013. godine, inozemni dug povećan za pola milijarde eura, odnosno za 1,1%.I nadalje su kretanja u inozemnom zaduživanju ponajprije determinirana odnosom između rasta duga opće države koja visok proračunski deficit značajnim dijelom financira na inozemnom financijskom tržištu i razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija koje pri nedostatnoj transmisiji kreditnih sredstava prema realnom sektoru smanjuju svoje inozemne obveze, navode analitičari HGK.

"Nema bitnih promjena trenda kretanja bruto inozemnog duga, koji je krajem studenoga prošle godine očekivano dosegnuo 46,5 milijardi eura, što je nešto više od 108 posto BDP-a. Očekujemo nastavak sličnog trenda i u ovoj godini pri čemu bi ipak trebalo doći do laganog usporavanja rasta duga opće države i to zbog proračunske konsolidacije.", komentirao je nove podatke Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

U prvih jedanaest mjeseci prošle godine bruto inozemni dug opće države povećan za 981,5 milijun eura, dok je istodobno dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 1,3 milijarde eura.Radi se o nastavku dugoročnijih trendova uzrokovanih dubokom krizom i izostankom gospodarskog oporavka tako da se godišnji rast inozemne zaduženosti države gotovo kontinuirano proteže od rujna 2009. godine, dok se međugodišnje smanjivanje inozemnoga duga banaka bilježi od svibnja 2012. godine, navodi se u analizi.

Posljednjih je šest mjeseci razduživanje banaka čak intenzivirano te se bilježe dvoznamenkaste stope pada razine toga dijela inozemnoga duga na godišnjoj razini (u studenome -15,2%).U takvim okolnostima i pri niskim kamatnim stopama na svjetskom tržištu kapitala, jedan dio i to većih poduzeća izravno se zadužuje u inozemstvu (inozemni dug ostalih sektora u prvih jedanaest mjeseci prošle godine povećan je za 265,7 milijuna eura), a raste i zaduživanje putem izravnih ulaganja (za 741,7 milijuna eura) od čega se najveći dio tog prirasta (54,4%) odnosi na dužničke obveze prema horizontalno povezanim poduzećima.

Nastavak sličnih tendencija kretanja bruto inozemnoga analitičari HGK očekuju i u ovoj godini pri čemu bi rast inozemnoga duga opće države trebao usporiti i to zbog nižih potreba financiranja proračunskog deficita koji bi se trebao smanjiti u okolnostima provedbe procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka.