Menu
Prosječna je cijena jednog m2 novog stana u drugom polugodištu 2014. godine iznosila 10.697 kuna što je 4,1% više nego u prvom polugodištu te godine, odnosno 4,2% više nego u drugom polugodištu 2013. godine...
U pravilu, posljednja je dva polugodišta obilježavao postupan rast cijena prodanih novih stanova. Stoga je i prosječna cijena kvadratnog metra novog stana u 2014. godini u cjelini u iznosu od 10.524 kuna bila 0,9% viša od prosječne cijene ostvarene u 2013. godini.
Na dinamiku kretanja cijena novih stanova određeni utjecaj ima i udio prodanih stanova u okviru POS-a (Programa društveno poticane stanogradnje) s obzirom da je za kvadrat takvog stana cijena trenutno niža za trećinu od one po kojoj stanove prodaju trgovačka društva i druge pravne osobe. U prošloj je godini prodano 417 POS-ovih stanova (tri puta više nego u 2013. godini) koji su sudjelovali s 17,7% u ukupnoj snimljenoj masi prodanih m2 što je utjecalo na smanjenje ukupne prosječne cijene stana u Hrvatskoj. Izuzmu li se stanovi prodani u okviru POS-a, ukupna cijena m2 novog stana u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 11.161 kn što je 4,7% više nego u 2013. godini, pri čemu je visok rast prodajne cijene novog stana zabilježen u Zagrebu (za 7,7% na 11.958 kn), a narasle su i cijene o ostalim naseljima (za 1,9% na 10.127 kn). Uz to narasla je i prosječna prodajna cijena m2 POS-ovih stanova i to za 7,3% na 7.567 kuna pri čemu u protekle tri godine niti jedan takav stan nije prodan u Zagrebu.
Direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić kaže da se tržište nekretnina postpuno stabilizira.
„Recentni podaci o kretanju cijena prodanih novih stanova te hedonističkog indeksa cijena nekretnina, pokazuju da se tržište nekretnina postupno stabilizira, ali još uvijek na niskoj razini prometa. U okolnostima opće gospodarske stagnacije, visoke zaduženosti stanovništva te sporih promjena na tržištu rada ne očekujemo znatniji rast prometa na tržištu nekretnina“.
Očito je da prodani novi stanovi ne slijede ukupne trendove na tržištu nekretnina koje još uvijek ne pokazuje izraženije znakove oporavka. Razlog tomu je sve veća segmentacija tržišta na kojem tek dio kupaca ima dostatnu kupovnu snagu, a on bira stanove na boljim lokacijama i s kvalitetnijom gradnjom odnosno boljom opremljenošću. U takvim je okolnostima prisutna preorijentacija trgovačkih društva i drugih pravnih osoba na izgradnju kvalitetnijih stambenih objekata na atraktivnijim lokacijama što rezultira povećanjem cijene m2. To potvrđuju i kretanja u strukturi cijene m2 u kojoj raste udio troškova građevinskog zemljišta (sa 19,9% u 2013. na 21,0% u 2014.) pri čemu su identične tendencije prisutne u Zagrebu i u ostalim naseljima (uglavnom primorski gradovi).
Pomak na tržištu nekretnina vezan uz nove prodane stanove nije bio dostatan da znatnije korigira ukupna kretanja. Tako je hedonistički indeks cijena nekretnina (obuhvaća kupnju svih nekretnina, a ne samo novosagrađenih te uklanja utjecaj strukturnih karakteristika) i u 2014. godini zabilježio pad od 2,4% (-2,9% u Zagrebu i -0,9% na Jadranu) pri čemu je ipak u posljednja dva kvartala 2014. godine zabilježen rast na godišnjoj razini od 2,5% odnosno 1,2% pod utjecajem rasta cijena nekretnina na Jadranu.
Navedeni podaci o kretanju cijena prodanih novih stanova te hedonističkog indeksa cijena nekretnina pokazuju da se tržište nekretnina postupno stabilizira, ali još uvijek na niskoj razini prometa. Daljnja kretanja bit će postupna i blaga s obzirom da se pri stagnantnom gospodarskom rastu, visokoj zaduženosti stanovništva i marginalnim pomacima na tržištu rada ne očekuje znatniji rast prometa na tržištu nekretnina.
