Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a (u skladu s metodologijom ESA 2010) krajem svibnja kunska protuvrijednost ukupnih kredita iznosila je 281,8 mlrd. kuna...
Unatoč blagom mjesečnom rastu ukupnih kredita (za 662 mil kuna ili 0,2%) isti su zabilježili godišnji pad od 1,14 mlrd. kuna (0,4%), dok su u odnosu na prosinac prošle godine porasli za 1,67 mlrd. kuna (0,6%). Time je i treći mjesec za redom zabilježen godišnji pad kunskog izraza kredita. Navedeni trend isključivo je posljedica nastavka pada deviznih kredita (koji uključuju i kredite uz valutnu klauzulu). Oni su s ukupnim iznosom od 205,8 mlrd kuna za 1,8 mlrd ili 1,4 % niži u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Godišnji pad deviznih kredita kontinuirano traje od siječnja 2014. godine. Kunski krediti koji čine 27% ukupnih kredita u odnosu na kraj svibnja 2014. godine zabilježili su rast od 1,9 mlrd kuna (2,6%).
Obzirom da se 73% ukupnih kredita odnosi na valutne blage promjene domaće valute u odnosu na euro odnosno aprecijacija od svega 0,1 posto imala je blagi utjecaj na nominalna kretanja. S druge strane domaća valuta je razmjeno snažno oslabjela u odnosu na franak i na mjesečnoj i godišnjoj razini (1,4% odnosno 18%) čime je potaknut rast kunskog iskaza ukupnih kredita na mjesečnoj razini te ublažen godišnji pad kunskog iskaza ukupnih kredita.
Promatrajući prema sektorima, najveći doprinos mjesečnom rastu ukupnih kredita dolazi od plasmana kredita središnjoj državi i sektoru kućanstva, dok je sektor nefinancijskih trgovačkih društava zabilježio mjesečni pad. S udjelom od 18,6% u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem svibnja iznose 52,4 mlrd kuna, što je za 473 mil kuna (0,9%) više nego na kraju travnja, te 976,4 mil kuna (1,8%) manje nego na kraju svibnja 2014. Promatrano u odnosu na kraj 2014. godine krediti sektoru središnje države veći su za 473,2 mlrd kuna (0,9%). U razdoblju od ožujka do svibnja primjetan je trend smanjenja kredita središnjoj državi na godišnjoj razini, što je moguća posljedica činjenice da je u ožujku država s ciljem podmirenja svojih obveza izdala i euroobveznicu.
Krediti sektoru kućanstva krajem svibnja iznosili su 128,3 mlrd kuna (udio od 45,5% u ukupnim kreditima), što je porast za 342,3 mil u odnosu na travanj (0,3%), te porast za 1,4 mlrd kuna (1,1%) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promatrano u odnosu na kraj 2014. godine krediti sektoru kućanstva veći su za 1,9 mlrd kuna(1,5%).
Krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava (poduzećima) krajem svibnja iznosili su 92,3 mlrd kuna što je za 54,6 mil kuna manje u odnosu na prethodni mjesec (0,1%) te 2,3% manje u odnosu na kraj svibnja 2014. godine. Tako da je i 36. mjesec zaredom zabilježena negativna godišnja stopa rasta potvrđujući nastavak u razduživanja ovog sektora prema domaćim bankama pa se posljedično njihov udio u ukupnim kreditima smanjio za dodatnih 0,6 pb na godišnjoj razini te iznosi 32,8%.
"U nastavku godine ne očekujemo značajnije promjene iznosa kredita. Razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada ograničavajući su čimbenici rasta potražnje za kreditima sektora stanovništva. Potražnja za kreditima domaćih poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok je dio poslovnih subjekata iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima", objavili su RBA analitičari.
