Zatvori
Poslovni Puls
26/10/2015

Zvono za uzbunu: Hrvatske državne financije među najlošijima u EU

Prema podacima koje je objavio Eurostat, udio deficita opće države u BDP-u u Europskoj je uniji u drugom kvartalu ove godine iznosio -1,9 % (-2,4 % prema desezoniranim podacima), što je 1,1 postotni bod manje nego u prvom kvartalu ove godine te istodobno 0,6 postotnih bodova manje nego u drugom kvartalu prošle godine...

Niži proračunski deficit u EU28 rezultat je nižih proračunskih prihoda (smanjeni s 45,6 % BDP-a u drugom kvartalu prošle godine na 45,1 % u drugom kvartalu ove godine), uz istodobno snažnije sniženu razinu proračunskih rashoda (s 48,1 % na 47,1 % BDP-a). Pritom je u drugom kvartalu ove godine najviša razina proračunskog deficita zabilježena u Španjolskoj (-8,6 % BDP-a), Ujedinjenom Kraljevstvu (-5,5 % BDP-a) i Hrvatskoj (-4,3 %). U odnosu na isti kvartal prošle godine, situacija je poboljšana u većini zemalja, a najviše u Belgiji, Litvi, Mađarskoj, Bugarskoj i Portugalu. Odnosno, u samo sedam europskih zemalja zabilježen je rast udjela deficita u BDP-u.

Istodobno je udio deficita u BDP-u u Hrvatskoj smanjen za 1,9 postotnih bodova, što je primarno rezultat snažnijeg rasta proračunskih prihoda (udio prihoda u BDP-u povećan za 1,9 postotnih bodova), od smanjenja proračunskih rashoda (udio rashoda u BDP-u smanjen je za 0,9 postotnih bodova na 48,5 % BDP-a). Time Hrvatska odstupa od prosječnih kretanja u Europskoj uniji u kojoj se fiskalna konsolidacija prvenstveno temelji na smanjenju proračunskih rashoda (na godišnjoj je razini udio proračunskih prihoda u BDP-u smanjen za 0,5 postotnih bodova uz istodobno smanjenje udjela proračunskih rashoda za jedan postotni bod).

Dug opće države u Europskoj uniji u drugom je kvartalu ove godine dosegao razinu od 87,8 % BDP-a što je 0,3 postotna boda manje nego u prvom kvartalu ove godine te 0,5 postotnih bodova više nego u drugom kvartalu prošle godine. Time se postupno usporava dinamika njegova rasta u skladu s povećanom fiskalnom disciplinom u najvećem broju zemalja članica. Nastavak rasta udjela javnog duga u BDP-u posljedica je njegove visoke razine pri još uvijek suzdržanom gospodarskom rastu kao i izdašnijeg korištenja jeftinog zaduživanja zemalja pri povijesno niskim kamatnim stopama. Stoga razinu duga nižu od Maastrichtom dozvoljenih 60 % BDP-a bilježi tek 11 zemalja Europske unije pri čemu razinu višu od 100 % BDP-a trenutno bilježe Irska, Belgija, Cipar, Portugal, Italija i Grčka.

U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u u drugom kvartalu ove godine iznosio 85,7 % BDP-a čime se smjestila na sedamnaesto mjesto u Europskoj uniji, blizu europskog prosjeka, ali sa znatno nepovoljnijom situacijom nego u sličnim zemljama (posebno u odnosu na Bugarsku, Rumunjsku, Češku, Poljsku i Slovačku). Osobito zabrinjava činjenica da je i dalje izrazito visok rast duga u Hrvatskoj čiji je udio u BDP-u u posljednjih godinu dana povećan za četiri postotna boda, u čemu su nas nadmašile jedino Austrija i Bugarska (treba imati na umu da je udio duga opće države u BDP-u u Bugarskoj trenutno tek 28,3 % BDP-a).

Kvartalni podaci tek nagovješćuju kretanja u ovoj godini u cjelini, a ograničenog su dometa jer nisu dostupni desezonirani podaci za sve zemlje članice. Stoga su za ocjenu kretanja u ovoj godini možda relevantniji podaci sadržani u notifikacijskim tabelama izrađenim za potrebe praćenja fiskalne situacije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP Notification Tables). U tim je tabelama, prezentiranima u listopadu, pored revizije podataka za prethodne četiri godine, sadržana i službena procjena svake zemlje o razini deficita i duga na kraju ove godine.

Posebno zabrinjava činjenica da je procijenjeni proračunski deficit u Hrvatskoj u visini od 4,8 % BDP-a za 2015. godinu najviši među svim zemljama Europske unije. Neposredno ispod nas su Španjolska s procijenjenim deficitom od 4,4 %, Ujedinjeno Kraljevstvo s deficitom od 4,3 % te Francuska s deficitom od 3,8 % BDP-a. Pritom samo šest zemalja procjenjuje da će ove godine ostvariti deficit viši od Maastrichtskim kriterijima dopuštenih 3 % BDP-a. Očito je da su zemlje s do sada visokim proračunskim deficitima, odnosno s višim deficitom od Hrvatske u 2014. godini (Cipar, Portugal, Španjolska, Bugarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), ozbiljnije pristupile fiskalnoj konsolidaciji i ostvarile znatno bolje rezultate od Hrvatske. S odgađanjem snažnijih strukturnih reformi te blagom provedbom fiskalne konsolidacije, Hrvatska se pozicionirala na sam vrh problematičnih zemalja prema fiskalnoj situaciji unutar Europske unije.

Kada je riječ o razini javnog duga, Hrvatska je prema procjenama za ovu godinu, i dalje u lošoj poziciji: iako prema udjelu duga u BDP-u od 89,2 % nije među najlošijim zemljama (postoji osam europskih zemalja u kojima je taj pokazatelj prividno nepovoljniji) ipak je činjenica da sve nama slične zemlje bilježe znatno nižu razinu zaduženosti (Bugarska 27,6 %, Rumunjska 40,3 %, Češka 40,8 %, Poljska 51,0 %,

Slovačka 52,9 %, Mađarska 76,1 % te Slovenija 84,0 %). Očito je da Hrvatska ne slijedi europske trendove i bitno zaostaje za kretanjima u sličnim zemljama čime je propuštena prilika da se u ovoj godini znatnije popravi fiskalni položaj zemlje. S obzirom na to da visok javni dug i potreba uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka ograničavaju mogućnost gospodarskog rasta, izvjesno je da je zaustavljen proces konvergencije prema prosjeku EU s realnom prijetnjom da ćemo u dogledno vrijeme prema gospodarskoj snazi završiti na samom dnu među zemljama članicama.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Iako se u drugom kvartalu ove godine bilježe nešto povoljnije tendencije kretanja u pogledu visine deficita proračuna opće države u odnosu na BDP, ipak s razinom udjela od -4,3% Hrvatska je među tri najlošije pozicionirane članice. Slična je situacija i s javnim dugom čija je dinamika rasta na godišnjoj razini među tri najbrže u EU.“

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram