Menu
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) usporedila je mirovinske sustave 34 industrijske države i u Berlinu objavila rezultate. Njemačka, inače uzor na mnogim socijalnim područjima, tu se našla negdje na sredini ljestvice. Monika Queisser, stručnjakinja OECD-a za mirovinske sustave, objašnjava razloge slabog njemačkog plasmana: "Stopostotna orijentacija prema zaradi gotovo da ne poznaje preraspodjelu za socijalno slabe. To su Švicarska, Novi Zeland i Nizozemska za ljude sa slabije plaćenim poslovima i zdravstveno ugrožene bolje riješili."...
Iznos mirovine iz državnog mirovinskog osiguranja u Njemačkoj se određuje isključivo na temelju visine prihoda za vrijeme radnog vijeka. Pravilo je: tko je puno zarađivao, automatski su mu se od plaće odbijali veći doprinosi za mirovinsko osiguranje, uplaćivao je više i zato kasnije dobiva veću mirovinu. Tko je zarađivao malo, uplaćivao je manje i zato mora izaći na kraj s manjom državnom mirovinom. Zbog toga bi se osobe s nižim prihodima trebale dodatno privatno osigurati. No njima mjesečno ostaje na raspolaganju vrlo malo novca, pa im zato na kraju preostaje samo državno mirovinsko osiguranje. Ekstremnim slučajevima poput dugotrajno nezaposlenih osoba u starosti se isplaćuje samo minimalna socijalna pomoć.
Švicarska, Novi Zeland, Danska i Nizozemska imaju drugačija pravila. Kod njih postoji osnovna mirovina. To je unaprijed određeni iznos koji ne ovisi o ranijim prihodima. Taj je iznos većinom niži od prosječne mirovine u Njemačkoj. No ta zajamčena mirovina sprječava siromaštvo u starosti za socijalno slabije stanovništvo. Prema mišljenju OECD-a, prije svega se dobrim pokazao sustav u kojem se kod izračuna mirovina uzima u obzir 35 najboljih godina radnog staža. To znači da se često ne moraju računati razdoblja sa slabije plaćenim poslovima ili dugotrajne bolesti. Zemlje čiji se mirovinski sustavi temelje na socijalnoj ravnoteži ili na mirovinama financiranima iz poreza svojim građanima u starosti nude bolju zaštitu od siromaštva.
Države poput Velike Britanije, koje građanima prepuštaju odluku o uplati mirovinskog osiguranja i potiču privatne mirovinske fondove, povećavaju opasnost od siromaštva u starosti. Problem je i demografski razvoj. Stanovnici zapadnih industrijskih država sve su stariji, a natalitet istovremeno pada. I tu nastaje temeljni problem: sve manji broj zaposlenih mora financirati sve veći broj umirovljenika. To prema mišljenju stručnjaka OECD-a dugoročno nije održivo. Oni predviđaju da će buduće mirovine, bez obzira na njihovo usklađivanje s inflacijom, biti znatno manje. "Takav razvoj mladi ljudi i te kako podcjenjuju", kaže predstavnik OECD-a.
Zato će mnogi morati raditi i u visokoj starosti. Prema brojkama iz OECD-ove studije, u proteklih deset godina broj zaposlenih u dobi od 55 do 64 godine porastao je za sedam posto. Najduže rade ljudi u Južnoj Koreji, Meksiku, Islandu i Japanu. Najkraće rade muškarci u Francuskoj i Belgiji te žene u Slovačkoj, Poljskoj i Sloveniji.
Kako bi građanima osigurale koliko toliko pristojne mirovine, polovica članica OECD-a je u međuvremenu promijenila svoje mirovinske sustave ili poduzela druge mjere poput poticanja zapošljavanja na određeno vrijeme ili sa skraćenim radnim vremenom. Tim mjerama se želi omogućiti ljudima da lakše prebrode razdoblja u kojima ne uspijevaju naći stalni posao s punim radnim vremenom.
A tu su i druge mjere. Tako je u Njemačkoj dobna granica za odlazak u mirovinu povećana sa 65 na 67 godina. Druge zemlje su pak smanjile iznose mirovina. To bi se moglo dogoditi i u Njemačkoj. Ovdje je već uvedeno oporezivanje mirovina, a iznos neoporezivog dijela mirovine će se idućih godina smanjivati. To automatski znači i smanjenje neto mirovine. Nadalje, u Njemačkoj su osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti oslobođene obveze uplaćivanja u državni mirovinski fond. Sada se razmatra mogućnost ukidanja tog oslobođenja.
U nekim zemljama mirovina ne iznosi 40 do 50 posto prosječne plaće kao što je to u Njemačkoj, nego samo 22 posto. Pa sada i Nijemci razmišljaju o smanjenju. U svakom slučaju, budući umirovljenici bit će u znatno nepovoljnijem položaju nego današnji.
Izvor: Deutsche Welle
