Menu
Članice EU u njenom središnjem i istočnom dijelu, poput Poljske ili Rumunjske, strahuju da bi Brexit imao vrlo negativne posljedice po njih. I to ne samo kad je u pitanju gospodarstvo ili migracija...
Nakon proširenja Europske unije ka istoku Europe Velika Britanija je bila jedna od prvih zemalja koja je svoje tržište rada otvorila radnicima iz novih zemalja članica. To je jedan od razloga zašto su tijekom proteklih godina upravo iz tih zemalja na „Otok“" otišli brojni akademici i stručnjaci. U 2014. godini neto-broj useljenika u Veliku Britaniju (broj useljenika umanjen za broj onih koji su se iselili) dostigao je 330.000. Većina ih je stigla iz Poljske. U Velikoj Britaniji trenutno živi milijun Poljaka. Iz Bugarske i Rumunjske je stiglo 200.000 ljudi. Upitno je hoće li i nakon mogućeg "Brexita" biti dozvoljeno državljanima zemalja EU-a da se bez problema naseljuju u toj zemlji.
"Brinemo se da bi Brexit mogao donijeti ograničenja prava za radnike iz Poljske. Možda će od nekih od njih biti zatraženo da napuste zemlju", kaže Dariusz Rosati, član Europskog parlamenta i bivši poljski šef diplomacije. On misli da se u Londonu već mogu čuti signali da bi to moglo biti tako. U svakom slučaju, pravni status radnika iz istočnoevropskih zemalja u Velikoj Britaniji bi u slučaju Brexita bio upitan.
Poslanik Europskog parlamenta iz Bugarske Andrej Kovačev tvrdi da se radnici i studenti iz zemalja EU koji se trenutno nalaze u Velikoj Britaniji nemaju čega plašiti. Za one koji tek žele krenuti ka „Otoku“ stvari stoje drugačije. To vjeruje i poslanik iz Grčke Militiadis Kirkos. To je u svakom slučaju loša vijest za brojne Grke. Sve više građana ove krizom pogođene države traži posao u Velikoj Britaniji. Najmanje 41.000 njih se iselilo od izbijanja krize 2010. godine. Osim toga, ovo je omiljena država koju za studiranje biraju mladi iz grčke srednje klase.
Za Europljane s istoka kontinenta Britanija je mnogo više od omiljenog mjesta za rad i studiranje - ona je i politički partner. Prvenstveno Poljska ima tradicionalno dobre odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom i ima sličnu predodžbu o tome kako izgleda dinamična privreda. Ta predodžba je drugačija od one koju imaju Francuska ili južnoeuropske države, kaže Dariusz Rosati.
Je li dobro razumijevanje s Britancima povremeno u suprotnosti s njemačko-poljskom suradnjom? Rosati tvrdi da se, za Poljake, ne radi o tome da se Njemačka zamijeni Velikom Britanijom. Poljskoj su obje ove države potrebne kao partneri.
Da britanski liberalni pogledi na privredu u doba kriza nailaze na odobravanje, potvrđuje i David McAlister, evropski poslanik iz Njemačke škotskog porijekla: "Britanci su uvijek bili pouzdan partner kada je riječ o poboljšanju konkurentnosti europske privrede u svijetu."
Ipak, nije sve u privredi. London ima posebnu ulogu kada je riječ o sigurnosti, pa bi za istočnu Evropu Brexit predstavljao bolan gubitak. Bez Velike Britanije bi evropska obrambena politika bila što i eurozona bez Njemačke. Jedan od glavnih razloga za to je što Britanci imaju najveće izdatke za vojsku od svih zemalja EU-a.
"S obzirom na prijetnje s istoka, odnosno na neuračunljivu politiku Rusije, Brexit bi vrlo oslabio EU", kaže bivši poljski šef diplomacije Rosati.
Važeći ugovori predviđaju da u slučaju napuštanja EU-a jedne zemlje postoji rok od najmanje dvije godine u kojem se taj proces mora regulirati novim sporazumima. Neželjena posljedica bi bila da bi izlazak Velike Britanije mogao probudi raspravu o izlasku i u drugim zemljama "ukoliko europsku politiku prepustimo populistima", navodi Andrej Kovačev. Bi li se to moglo dogoditi i u Grčkoj? Grci su već tijekom protekle godine imali sporan referendum o europskoj politici koji je raspisao premijer Cipras. "Vjerujem da je kod vlade u Ateni u međuvremenu zavladao razum", kaže parlamentarac Kirkos. On vjeruje da pravi test za budućnost Europe ne bi bila Grčka, nego Francuska ukoliko Marine Le Pen bude imala uspjeha na predsjedničkim izborima u toj zemlji koji se održavaju 2017.
Uz sve ove brige David Mc Allister je ipak relativno opušten. On vjeruje da će na kraju ipak prevladati britanski "common sense" - zdrav razum. Na kraju krajeva, svi privredni argumenti govore u prilog tome da je Britaniji bolje u EU, nego izvan nje. A bez obzira na to kakav bio ishod referenduma 23. lipnja "morat ćemo voditi temeljnu raspravu o budućnosti Europe", ukazuje David Mc Allister.
Izvor: DW
