Hrvatska po ICT konkurentnosti na 54. mjestu u svijetu, vodeći Singapur

Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate istraživanja Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, prema kojem se Hrvatska po ICT konkurentnosti nalazi kao i prošle godine na 54. poziciji...

U ovogodišnjem izvješću o informacijskoj tehnologiji na temu Inovacije u digitalnoj ekonomiji uključeno je 139 zemalja. Najbolje rangirane zemlje su Singapur, Finska, Švedska, Norveška, SAD, Nizozemska, Švicarska, Velika Britanija, Luksemburg i Japan.

Izvješće o informacijskoj tehnologiji daje obuhvatnu i mjerodavnu ocjenu utjecaja ICT-a na konkurentnost zemalja i standard građana. Indeksom mrežne spremnosti ocjenjuje se spremnost gospodarstva u korištenju ICT-a u odnosu na:

1. ICT infrastrukturu, troškove pristupa i postojanje potrebnih vještina za optimalnu upotrebu.

2. Prihvaćanje i upotreba ICT-a od strane Vlade, gospodarstva i pojedinaca.

3. Poslovno i inovacijsko okruženje, te politički i regulatorni okvir.

4. Utjecaj ICT-a na gospodarstvo i društvo.

Hrvatska ove godine bilježi stagnaciju na rang ljestvici na 54. mjestu te jednakom ocjenom 4,3 kao i protekle 2 godine. Od zemalja jugoistočne Europe najbolje pozicionirana je Makedonija (46.) i Crna Gora (51.) ostale zemlje su niže rangirane od Hrvatske.

„Moramo biti nezadovoljni ukupnim rangom Hrvatske, jer nije prekinut negativan trend. Stagnacija na ljestvici posljedica je odsutnosti sistemskih rješenja. Ponovno moramo konstatirati da je utjecaj okruženja važan, a on se ne mijenja željama, nego potrebnim reformama. Potrebno je stvoriti platformu kojom ćemo iskoristiti sinergijski potencijal skladnog djelovanja javnog i privatnog sektora u aktiviranju i korištenju ICT-a za podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i unapređenja javnog sektora. Krajnje je vrijeme da djelujemo u tom pravcu, jer već gubimo korak s naprednim dijelom svijeta.“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Ovogodišnja metodologija pri izradi Indeksa mrežne spremnosti sastoji se od 54 varijabli i od toga 27 varijabli su kvantitativni podaci prikupljeni iz dostupnih međunarodnih izvora kao što su Svjetska banka, Ujedinjeni narodi i International Telecommunication Union (ITU).

Preostale 27 varijable odnose se na podatke prikupljene anketom mišljenja gospodarstvenika.