Menu
Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem srpnja ukupni bruto inozemni dug iznosio je 44,1 mlrd. eura. Premda je na mjesečnoj razini porastao za 700 milijuna eura (1,6% je viši u odnosu na kolovoz), na godišnjoj razini je nastavio s padom i osmi mjesec zaredom. Tako je u odnosu na lanjski srpanj ukupni bruto inozemni dug niži za 5,1 mlrd. eura ili 10,4% što ukazuje na nastavak smanjenja vanjske ranjivosti. Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine razina ukupnog bruto inozemnog duga smanjena je za 1,4 mlrd. eura što je za 3,1% niže u odnosu na prosinac 2015...
"Godišnji pad bruto inozemnog duga posljedica je razduživanja svih sektora, a osobito države i financijskih institucija odnosno banaka. Podsjetimo, država je u proljeće odgodila plasman euroobveznice, a proces razduživanja banaka povezan je s relativno jeftinijim domaćim depozitima, visokom likvidnošću, ali i još uvijek skromnom potražnjom za kreditima. Nadalje, bitno povoljniji uvjeti na domaćem tržištu motiviraju sektor poduzeća da dio duga prema inozemnim vjerovnicima zamijene domaćim zaduživanjem. Tako je najveći doprinos godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga došao od komponente drugih monetarnih financijskih institucija čiji se dug koncem srpnja spustio na 5,1 mlrd. eura. Uz mjesečni pad od 334 mil. eura (6,2%), dug bankarskog sektora je zabilježio snažan pad na godišnjoj razini (niži je za 2,8 mlrd. eura u odnosu na lanjski srpanj zabilježivši rekordni pad od 35,5%), potvrđujući nastavak razduživanja bankarskog sektora koji datira od svibnja 2012. godine. Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjio se za preko 1 milijardu eura te je u odnosu na kraj prošle godine niži za 17%. Istovremeno, vanjski dug sektora opće države krajem promatranog mjeseca iznosio je 15,1 mlrd. eura. Uz blagi mjesečni rast od 37 mil. eura (0,2%) i peti mjesec zaredom nastavlja se pad bruto inozemnog duga komponente opće države (za preko 1 mlrd. eura odnosno 6,6%). U odnosu na kraj 2015. inozemni dug opće države je niži za 767 mil. eura ili 4,8%. Promatrajući u širem obuhvatu, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora (koja između ostalog, obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava) krajem srpnja je iznosila 19,5 mlrd. eura (3,9% niže u odnosu na isti mjesec lani). U odnosu na kraj prošle godine udio šireg javnog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu spustio se na 44,1% (-1,2pp). Obzirom na razduživanje financijskog sektora, ali i poboljšanja u fiskalnoj statistici, očekujemo da će bruto inozemni dug do kraja 2016. biti niži u usporedbi s prethodnom godinom (osim u nominalnom izrazu, očekuje se i niži udio vanjskog duga u BDP-u shodno očekivanom gospodarskom rastu)", objavili su RBA analitičari.
