Menu
Posljednji podaci DZS-a o broju turističkih dolazaka i noćenja u listopadu potvrđuju očekivanja o rekordnoj turističkoj sezoni pri čemu je vidljiv pozitivan pomak i u samom produljenju sezone. Tako je u promatranom mjesecu ukupan broj dolazaka u komercijalnim smještajnim objektima dosegnuo 767 milijuna što je 13,1% više u odnosu na isti mjesec lani. Istovremeno je ukupan broj turističkih noćenja porastao na 2,275 milijuna zabilježivši godišnji rast od 15,9%. Promatrano prema strukturi noćenja, u listopadu dominiraju strani turisti s udjelom od preko 86%...
Prema emitivnim tržištima, u strukturi gostiju uvjerljivo su najzastupljeniji gosti iz Njemačke (s udjelom od preko 29%) te su u promatranom mjesecu zabilježili prosječnih 5,1 noćenja po dolasku. Slijede gosti iz Austrije s udjelom od 9,9% u ukupnim noćenjima (uz prosječno ostvarenih 3,4 noćenja po dolasku). Gosti iz Ujedinjene Kraljevine i Slovenije u istom mjesecu su zabilježili udjele od 9,3% odnosno 5,1% u ukupnim noćenjima. Promatrano prema vrstama smještajnih objekata, podaci pokazuju da je najveći dio tj. 61,8% od ukupnih noćenja ostvareno u hotelima, uz zabilježeni rast od preko 9% na godišnjoj razini.
U kumulativnom razdoblju od prvih deset mjeseci ukupan broj turističkih dolazaka dosegnuo je 15,025 milijuna (godišnji rast od 8,3%), a broj noćenja je dosegnuo 76,9 milijuna što je čak 8,8% više u usporedbi s istim razdobljem 2015. Izvrsnim pokazateljima pridonijeli su i domaći i inozemni gosti iako su zamjetno izraženija pozitivna kretanja kod inozemnih gostiju. Njihov broj dolazaka porastao je u promatranom razdoblju 8,5% dok su noćenja viša za 9,4%. S druge strane dolasci domaćih gostiju viši su za 7,0% dok su noćenja zabilježila blažu stopu rasta od 1,6% u odnosu na isto razdoblje lani.
"Bez obzira na iznimnu važnost turizma čiji se učinak multiplikativno odražava na niz segmenata u gospodarstvu, potrebno je naglasiti još uvijek izrazitu sezonalnost ovog sektora dok s druge strane velika izloženost turizmu pojačava vanjsku ranjivost te u slučaju incidentnih događanja može pogoršati i ugroziti oporavak gospodarstva (udio prihoda od turizma približio se razini od gotovo 20% BDP-a). U narednom razdoblju razvoj hrvatskog turizma trebao bi ići u smjeru produljenja sezone te (geografski ravnomjernijeg) proširenja smještajnih kapaciteta, uz poželjno međusobno povezivanje pratećih djelatnosti (poput poljoprivrede i/ili prehrambene industrije)", objavili su RBA analitičari.
