Zatvori
Poslovni Puls
06/03/2017

Rasplamsala se rasprava oko lošije kvalitete proizvoda u Istočnoj Europi

"Da li smo mi smetlište Europe? Zašto se nama isporučuju lošiji proizvodi od onih koji se nude Nijemcima ili Austrijancima?" Takve i slične optužbe se mogu ovih dana vidjeti u medijima Češke i Slovačke. Potrošači više ne vjeruju da su na njihovim policama trgovina doista "pravi" proizvodi. To je postao i politički problem: slovački premijer Robert Fico je napao multinacionalne kompanije, tvrdeći kako je „neprihvatljivo" da u postkomunističke zemlje dolaze proizvodi iste marke, ali lošijeg sadržaja nego u zapadnoj Europi. Takva praksa je, kazao je, „ponižavajuća"...

To je bila i tema sastanka Višegradske skupine održane u Varšavi ovog tjedna, jer nadzorne službe u tim državama su doista utvrdile razlike u kvaliteti. Mađarski ured za nadzor kvalitete hrane je analizirao 24 proizvoda koji se prodaju i u Mađarskoj i u susjednoj Austriji - i utvrdio značajne razlike u kvaliteti. Čokoladni namaz Nutella je u Austriji puno više kremasta, austrijska Coca Cola je bogatijeg okusa, čak su i austrijske napolitanke u Mađarskoj manje prhke.

I Ministarstvo poljoprivrede Slovačke je provelo slično istraživanje i utvrdilo da u polovici ispitanih proizvoda istog naziva i proizvođača doista postoji razlika u sastavu i udjelu kvalitetnih sastojaka kao što su meso ili sir, ali zato je i razlika u količini aditiva, konzervansa i čak i količine koja je pakirana. I u Češkoj su analizirali takve proizvode i otkrili da se na primjer napitak Sprite koncerna Coca Cola za njemačko tržište zaslađuje "pravim" šećerom, ali za Čehe se zaslađuje glukozom i aspartamom. Zato je i češki ministar poljoprivrede Marian Jurečka srdito pitao, da li su oni "smetlište Europe". Češki premijer Bohuslav Sobotka zato tvrdi: "U EU-u smije biti samo jedna razina kvalitete za sve građane, i to najviša."

Građani "novih" članica zato već odavno radije kupuju na Zapadu, tvrdeći da je tamo roba veće kvalitete. To se ne odnosi samo na prehrambene proizvode nego imaju dojam i da, na primjer, prašak za pranje rublja istog proizvođača "bolje pere" ako je sa Zapada. Reakcije proizvođača su različite: neki, poput proizvođača austrijskih napolitanki, kategorički tvrde da je receptura potpuno identična i da se svugdje prodaje identičan proizvod.

Drugi proizvođači upozoravaju kako to nije tako jednostavan problem. Zemlje istoka Europe je također rasrdilo što je opet kod čokoladnog namaza Nutella namijenjenog za njemačko tržište najveći udio kakaovca. To je utvrdio češki magazin za potrošače „DTest" koji je usporedio Nutelle kupljene u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Sloveniji. Ali kod subjektivne analize, dakle, kada su kušali pojedine uzorke, komisija nije bila suglasna: "Pojedini ocjenjivači su se požalili da je (u njemačkoj Nutelli) manje izražen okus lješnjaka" kazala je glavna urednica tog maganizna Hana Hofmanova.

Jer mnogi proizvođači tvrde kako doista donekle mijenjaju recepturu u nekim proizvodima, ali ne zato jer bi pojedini sastojak bio skuplji ili jeftiniji, nego zato jer ga prilagođavaju željama i ukusu lokalnih potrošača. I iz Coca Cole tvrde kako češki Sprite zaslađuju drukčije, ali i tako je praktično identičan onome koji se prodaje u SAD-u ili Španjolskoj.

Švicarski list Neue Zürcher Zeitung koji također piše o ovoj temi dodaje i treći argument: prihodi građana na istoku Europe su još uvijek znatno manji nego na Zapadu, ali su i troškovi života manji. Taj list citira europski ured za statistiku Eurostat prema kojem "potrošačka košarica" u Češkoj i Mađarskoj košta 25% do 30% manje nego u Njemačkoj ili Austriji. Utoliko ovaj švicarski list smatra logičnim da proizvođači koriste jeftinije sastojke - umjesto boljih masnoća tek palmino ulje ili da stavljaju više konzervansa.

No standardna "potrošačka košarica" ne sadrži proizvode zvučnih imena i taj argument nipošto ne stoji: "Cijena je baš kod poznatih proizvoda često isto tako visoka, ali je kvaliteta ipak lošija", tvrdi Miloš Lauko iz slovačke Udruge potrošača. To se definitivno može utvrditi i na policama trgovina u Hrvatskoj gdje su takvi proizvodi u pravilu skuplji nego u Njemačkoj - naravno pod pretpostavkom da se računa po službenom mjenjačkom tečaju.

Čelnici Višegradske skupine zato traže od Europske unije da intervenira i obustavi takvu podjelu potrošača na "prvu i drugu klasu". No baš zbog uobičajenih praksi na tržištu, bilo bi prilično teško uspostaviti nekakav nadzor i tijelo koje bi trebalo kontrolirati kvalitetu "na istoku i na zapadu". A povrh toga, neke "nove" zemlje Europske unije već ionako imaju problema sa Povjerenstvom EU-a za trgovinu zbog protekcionističkih mjera koje su sami uveli.

Tako je, na primjer, u Rumunjskoj donesen zakon koji trgovačke lance sili da 51% proizvoda koje nude bude domaće, rumunjske proizvodnje. Tako se želi zaštititi domaća proizvodnja, ali takav zakon jasno i nedvosmisleno krši odredbe EU-a o slobodnoj trgovini pa je protiv Rumunjske već poveden i kazneni postupak.

Izvor: DW

PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram