Menu
Kunska protuvrijednost ukupnih plasiranih kredita krajem siječnja iznosila je 254,6 mlrd. kuna čime je nastavljen trend godišnjeg pada kredita koji (uz nekoliko sporadičnih prekida) traje od studenog 2012. godine. U istom promatranom mjesecu nastavljen je i pad vrijednosti ukupnih kredita na mjesečnoj razini koji je (s iznimkom iz svibnja i studenog ove godine) kontinuirano prisutan od listopada 2015...
Tako su ukupni krediti koncem siječnja bili niži za 3,3 mlrd. kuna u odnosu na prosinac 2016. (mjesečni pad od 1,3%). Istovremeno su na godišnjoj razini zabilježili snažan pad od 17,5 mlrd. kuna (6,4%). Potonje je dobrim dijelom posljedica nominalnog pada plasmana uzrokovanog postupkom konverzije i djelomičnog otpisa kredita vezanog uz CHF. Prema posljednjim informacijama HNB-a, od studenog 2015. do kraja prosinca 2016. banke su ukupno otpisale 6,0 mlrd. kuna kredita dok je istovremeno nominalni pad kredita podržan i prodajom loših plasmana banaka koje su se intenzivirale tijekom prošle godine i jačanjem kune prema euru (koje smanjuje kunsku protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro). Stoga posljednji podaci o ukupnim kreditima kućanstvima ukazuju na nastavak trenda razduživanja na godišnjoj razini. U odnosu na lanjski siječanj ukupni krediti kućanstvima niži su za 5,2 mlrd. kuna (4,2%).
Promatrajući prema sektorima, zamjetan je nastavak razduživanja i u sektoru poduzeća čiji su ukupni krediti krajem promatranog mjeseca iznosili 83,9 mlrd. kuna. Uz pad na mjesečnoj razini za 1,2 mlrd. kuna (1,4%), vrijednost kredita nefinancijskim trgovačkim društvima nastavlja s trendom pada na godišnjoj razini (niži su za čak 3,7 mlrd. kuna odnosno 4,3%). Čineći udio od 18% u ukupnim kreditima, krediti središnjoj državi su se krajem siječnja spustili na 45,9 mlrd. kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini (2,3% odnosno 14,1%) što je podržano i iznadočekivanim fiskalnim pokazateljima u ovoj godini.
Krajem promatranog mjeseca 65% ukupnih kredita odnosilo se na valutne (denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu), stoga je godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro (za 1,5%).
"No obzirom da je u prošloj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti (a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama) i u ovoj godini očekujemo nastavak većeg korištenja kunskih kredita u domaćim bankama", objavili su RBA analitičari.
