Zatvori
Poslovni Puls
31/01/2011

Tko će nas spasiti? Ukupan dug države penje se na 191 milijardu kuna!

Podaci Ministarstva financija za rujan pokazuju blagi pad zaduživanja države u odnosu na kolovoz...

Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države na kraju rujna 2010. iznosio je 133,9 milijardi kuna, što je 1,5% manje nego na kraju kolovoza. S obzirom da je produljena recesija utjecala na snažan pad prihoda uz istovremeni rast rashoda porasla je i potreba države za financiranjem.

Tako je u prvih devet mjeseci 2010. dug opće države porastao za 16,1 milijardi kuna ili 13,6% te je dosegnuo 42,2% procijenjenog BDP-a. Dug središnje države (125,9 milijardi kuna) čini 94% duga opće države pa je najviše utjecao na njegov rast. Tako rast duga središnje države u prvih devet mjeseci čini 97% ukupnog rasta duga opće države. Promotrimo li rast duga opće države prema domicilnosti izvora, vidimo da je rastu duga više pridonijela unutarnja komponenta, koja je na kraju rujan iznosila 91,5 milijardi kuna, a domaća 42,4 milijarde kuna.

Dodamo li dugu opće države izdana državna jamstva i dug HBOR-a, ukupan javni dug se penje na 191 milijardu kuna (rast od 13,4% u prvih devet mjeseci), odnosno 60,2% procijenjenog BDP-a. Ukupna jamstva RH iznose 43,4 milijarde kuna te čine 13,7% procijenjenog BDP-a, što je povijesno najviša razina. Iznos izdanih jamstava je u prvih devet mjeseci 2010. porastao za 5,1 milijardi kuna, odnosno 13,5 posto. Dug HBOR-a, koji iznosi 13,7 milijardi kuna u istom je razdoblju porastao za 11,3 posto.

RBA analitičari:

Plama planu proračuna za 2011. godinu u ovoj godini država planira relativno mali iznos izdanja državnih obveznica - 20,6 milijardi kuna, od čega 13,3 milijardi kuna na inozemnom i 7,4 milijardi kuna na domaćem tržištu. Uz to, dospijeća po izdani trezorskim zapisima bit će financirana na novim aukcijama. Dakle, javni dug će nastaviti rasti pa postoji opasnost od približavanja Mastrichtskom kriteriju od 60% BDP-a ukoliko se nastavi dosadašnja dinamika zaduživanja. U prvom tromjesečju dospijeva euroobveznica vrijednosti 750 milijuna eura koja će vjerojatno biti financirana novim inozemnim zaduženjem bez obzira na visoku likvidnost na domaćem tržištu budući da si država ne može dozvoliti sjedanje na domaće izvore financiranja i istiskivanje privatnog sektora u trenutnoj fazi početka krhkog gospodarskog oporavka.

Osim toga, država će vjerojatno htjeti iskoristiti povoljna kretanja na inozemnim tržištima i sklonost investitora rizičnijim ulaganjima. S obzirom da je krajem prošle godine agencija S P smanjila kreditni rejting Hrvatskoj uz negativne izglede, očekujemo da će cijena zaduženja biti u najboljem slučaju jednaka prošlom . Pritisci na rast javnog duga mogli bi doći i od mogućeg protesta državnih jamstava (brodogradnja) te troškova financiranja nužnih reformi.

Foto:reallyopenuniversity.wordpress.com

TEME:  
PODIJELITE OVAJ ČLANAK:
POVEZANE OBJAVE:
Sva prava pridržana © 2022 PoslovniPuls.com
cross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram