Menu
Kinezi žele da im riječka luka postane važna vrata na europsko tržište. Preduvjet za to je izgradnja nizinske pruge Rijeka - Zagreb - Botovo, te kontejnerskog terminala na Krku, što bi koštalo oko 4 milijarde eura...
Brod iz Kine do Rijeke putuje 5 do 6 dana kraće nego do Rotterdama ili Hamburga. Zato ne čudi zanimanje za riječku luku i riječki prometni pravac i jednog od najvećih kineskih brodara COSCO-a, čiji su čelni ljudi u ponedjeljak u Zagrebu na tu temu konkretno razgovarali s premijerom Zoranom Milanovićem i ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture Sinišom Hajdašem Dončićem, piše Vjesnik.
Kinezi žele da im riječka luka postane važna vrata na europsko tržište sa 500 milijuna stanovnika. Preduvjet za to je izgradnja nizinske pruge Rijeka - Zagreb - Botovo, te kontejnerskog terminala na Krku, što bi koštalo oko 4 milijarde eura. Obzirom da Kina ima 3600 milijardi dolara deviznih rezervi, čini se da bi Hrvatska vezivanjem za tu moćnu zemlju riješila svoje gospodarske probleme. Zbog veće dubine mora, do 20 metara, riječka luka ima prednost pred plićim lukama Kopar, Trst i Venecija, što će izgradnjom Zagrebačke obale do 2016. omogućiti pristajanje najvećih svjetskih kontejnerskih brodova, kapaciteta iznad 13.000 TEU-a. Vlada je za 2012. osigurala iz državnog proračuna 230 milijuna kuna za izgradnju i modernizaciju lučke infrastrukture u lukama od državnog značaja, što kineski ulagači također imaju na umu, jer im je zanimljiva i luka Ploče. Kontejneri iz riječke luke prema Srednjoj Europi već danas putuju kao da je Hrvatska već u EU, jer je carinska procedura na ulazu u Mađarsku maksimalno ubrzana, što taj prometni pravac čini konkurentnijim od Kopra.
Ako Kinezi budu gradili nove lučke i skladišne kapacitete u Primorsko-goranskoj županiji, te nizinsku prugu, dovest će i teret, što će potaknuti razvoj cijelog riječkog prometnog pravca, s nizom pratećih djelatnosti, piše Vjesnik.
Zanimanje kineskih ulagača za Rijeku i nije previše iznenađujuće. Kinezi diljem svijeta kupuju financijski posrnule tvornice, posebice u Europi, koje imaju tradiciju, te od njih moderniju tehnologiju proizvodnje određenih roba. Tako su prije nekoliko godina kupili posrnule švedske automobilske brendove Saab i Volvo, u čiji razvoj sada ulažu veliki novac, ali prvenstveno u pogonima u Kini.
