Menu
Hrvatska danas nema vlastitog novca za gradnju Pelješkog novca, pitanje je kad će uopće moći sama financirati takav način prometnog povezivanja krajnjeg juga zemlje, ali Vlada Zorana Milanovića još jednom će sredstva za taj skupi infrastrukturni projekt pokušati namaknuti iz europskih fondova...
To je Novom listu potvrdio visoki izvor iz Banskih dvora koji smatra da bi aktualnoj Vladi mogla uspjeti ono što nije prethodna koja je dobila odbijenicu iz Bruxellesa.
"Zadnjih mjeseci HDZ nas optužuje da ne želimo gradnju Pelješkog mosta što jednostavno nije istina. Radi se samo o tome da smo svjesni da si Hrvatska u sadašnjoj gospodarskoj to ne može priuštiti. Međutim, mi smo u našim redovitim kontaktima s dužnosnicima Europske komisije počeli lobirati za to da nam novac za Pelješki most odobre europski fondovi. Hrvatska će morati kandidirati projekte za novac koji će nam biti na raspolaganju, a projekt Pelješkog mosta već je gotov, s tim ga ga ipak treba redimenzionirati i učiniti jeftinijim", ističe neimenovani izvor iz Vlade.
Ako se Vlada doista odluči formalno prijaviti Pelješki most kao projekt za EU fondove pred njom će biti težak posao jer je odbijenica iz Unije bila više nego jasna, osim iz Komisije stigla je i iz Europske investicijske banke (EIB).
Potpredsjednik EIB-a Matthias Kollatz Ahne objasnio je u travnju prošle godine da ta banka ne želi dati zajam za Pelješki most, s kamatama povoljnijim od komercijalnih, jer oni prije svega financiraju transgranične prometne projekte te da je za EU bolje rješenje dogovor vlada Hrvatske i BiH o jeftinijem rješenju. Projekti poput Pelješkog mosta, tvrdio je Kollatz Ahen, nisu logični sa stanovišta EU zato što će "i Hrvatska i BiH biti njezine članice".
Alternativa mostu je koridor kroz BiH, a Povjerenstvo u kojem bi svoje predstavnike imali BiH, Hrvatska i Komisija, trebat će pronaći prihvatljivo rješenje za sve tri strane. U izgradnji koridora svakako bi se mogao povući novac iz europskih fondova, piše Novi list.
