Menu
Već su neko vrijeme na financijskim tržištima hrvatske obveznice u povoljnijem položaju od slovenskih...
Neposredna usporedba prinosa nije moguća jer hrvatska nije izdala obveznice denominirane u eurima s ročnošću, što bi bilo usporedivo s najlikvidnijom slovenskom osmogodišnjom obveznicom. Zahtijevani prinos na hrvatske 10-godišnje obveznice je oko 0,8 posto manji od slovenske osmogodišnje obveznice. Ako u to uračunamo i činjenicu da investitori za duže ročnosti traže veći prinos, što je dodatno loš podatak za slovenske obveznice, pišu slovenske Finance.
"I Slovenija i Hrvatska se po makroekonomskim podacima smatraju zaduženim državama", kaže upravitelj iz NLB-a Matej Rigelnik za Finance. Javni dug Hrvatske se u odnosu na 2008. gotovo udvostručio i iznosi 45 posto BDP-a, slično kao i u Sloveniji. Proračunski deficit je lani bio 5,6 posto, jedan postoni bod manji od lanjskog slovenskog deficita. MMF objema državama za ovu godinu predviđa pad BDP-a. Moodys je Sloveniji nedavno srezao kreditni rejting na Baa2, no to je još uvijek jedan stupanj iznad hrvatskog rejtinga.
"Vrlo vjerojatno su visoki troškovi zaduživanja Slovenije posljedica najsnoća u vezi s visinom potrebnih sredstava za sanaciju bankarskog sustava. Hrvatski bankasrski sustav je barem na papiru stabilniji od slovenskoga, no ne smijemo zaboraviti da je u većinu kredita hrvatskih banaka ugrađena valutna klauzla što znači da bi banke u slučaju slabljenja kune pretrpjele velike gubitke. Udjel loših kredita je sličan u Hrvatskoj i Sloveniji, a pokriće rezervacijama također", kaže Rigelnik, koji je ipak naklonjeniji slovenskim nego hrvatskim obveznicama.
Nenaklonjenost slovenskim obveznicama pripisuje i medijskim spekulacijama o mogućem traženju europske pomoći.
