VODIČ: Evo kako (legalno) izbjeći najavljeno plaćanje poreza na imovinu

U svom jučerašnjem izdanju Slobodna Dalmacija objavila je i kratki vodič za (legalno) izbjegavanje plaćanja najavljenog poreza na imovinu...

Uvođenjem novog obračuna, odnosno poreza na imovinu, taj bi se porez plaćao po stopi od 0,5 do tri posto (koliko je uobičajeno u EU-u) u odnosu na vrijednost imovine. Na vikendicu od 100 kvadrata tako se, prema sadašnjem porezu, prosječno plaća 1000 kuna godišnjeg poreza.

Ako bi postojala samo jedna porezna stopa za sve ostale nekretnine i ako bi iznosila 1,5 posto vrijednosti kuće ili stana, tada bi za nekretninu od 50 tisuća eura godišnji porez iznosio 750 eura, odnosno 5625 kuna. Naravno, za objekt vrijedan 100 tisuća eura taj bi porez iznosio 11.250 kuna, a za objekt vrijedan 200 tisuća eura državi bi se plaćalo oko 22.500 kuna.

Ako se uvedu dvije stope poreza, od kojih bi se jedna odnosila na drugu nekretninu, a druga stopa na sve ostale nekretnine u vlasništvu nekoga građanina, tada bi situacija bila sljedeća. Prva stopa vjerojatno bi bila niža i iznosila bi jedan posto, što znači da bi za vikendicu ili drugi stan, vrijedne 50 tisuća eura, godišnji porez iznosio 500 eura ili 3750 kuna, za objekt od 100 tisuća eura taj bi porez iznosio 7500 kuna, dok bi se za nekretninu od 200 tisuća eura moralo platiti 15 tisuća kuna.

A kako legalno izbjeći plaćanje najavljenog poreza...

Prva je mogućnost da se “višak” nekretnina prebaci na najbliže članove obitelji. Prepiše se drugi stan na dijete, provede se sve u zemljišniku i dijete je vlasnik drugog stana.

Druga opcija je prijaviti prebivalište na adresi druge nekretnine – primjerice djeca se prijave da žive u stanu u Splitu, a roditelji se odsele i prijave na adresi vikendice na otoku ili selu.

Ostaje i opcija razvoda, bračni par se razvede i podijeli dvije nekretnine po jednu na svakoga da bi izbjegli porez.

No, za sve ove opcije postoji jedna kvaka. Samo prenošenje vlasništva na dijete ili supružnika i prijava na adresi druge nekretnine ne mora značiti da se porez izbjegao. Poreznici mogu tražiti dokaz da se nekretnine koriste za stalno stanovanje: plaćaju li se tijekom godine samo paušalni troškovi režija ili su režije povećane tijekom cijele godine. Dalje, poreznici mogu provjeravati gdje su zaposleni vlasnici nekretnine i mogu li zaista putovati na posao svaki dan. Tako su neke građane proteklih godina “razotkrili” mali troškovi struje, piše Slobodna.